ODRŽIVO POSLOVANJE

Potrošači spremni platiti 9,7 posto premije za održivost

Potrošači sve više osjećaju pritisak inflacije i rastućih cijena osnovnih dobara kao što su namirnice, no u tom kontekstu prioritet daju proizvodima koji su proizvedeni i nabavljeni na održiv način

Potrošači spremni platiti 9,7 posto premije za održivost
Depositphotos

Potrošači su spremni potrošiti u prosjeku 9,7 posto više na održivo proizvedenu ili nabavljenu robu, prema anketi PwC-a 2024. Glas potrošača. Istraživanje, koje je prikupilo gledišta više od 20.000 potrošača iz 31 zemlje i teritorija, pokazalo je da gotovo devet od deset (85 posto) potrošača iz prve ruke doživljava razorne učinke klimatskih promjena u svom svakodnevnom životu i daju prednost potrošnji koji integrira prakse usmjerene na održivost.

No dok su potrošači usredotočeni na održivost, oni su također opterećeni pritiscima troškova života. Jedna trećina (31 posto) potrošača navodi inflaciju kao najveći rizik za njihove potrošačke navike tijekom sljedeće godine, dok 62 posto navodi da će najznačajniji porast potrošnje biti na namirnice tijekom sljedećih šest mjeseci jer inflacija diže cijene osnovnih roba viša.

“Potrošači sve više osjećaju pritisak inflacije i rastućih cijena osnovnih dobara kao što su namirnice, no u tom kontekstu prioritet daju proizvodima koji su proizvedeni i nabavljeni na održiv način. Iako potrošači traže jeftinije, generičke opcije za osnovne potrepštine, navode spremnost da plate 9,7 posto više za održivost. U godini koja je pred nama, tvrtke moraju postići delikatnu ravnotežu između pristupačnosti potrošačima i utjecaja na okoliš ako žele pronaći i zadržati potrošače. Također će trebati ojačati svoj digitalni angažman i pružanje usluga, posebice jer sve više potrošača kupuje proizvode izravno putem društvenih medija,” rekla je Sabine Durand-Hayes, voditeljica globalnih potrošačkih tržišta u PwC Francuska.

Potrošači sve više daju prednost održivosti u svojim navikama potrošnje, budući da gotovo devet od deset (85 posto) kaže da doživljavaju razorne učinke klimatskih promjena u svojim životima. 46 posto kaže da kupuju više održivih proizvoda kako bi smanjili njihov utjecaj na okoliš. Osobne radnje koje potrošači kažu da su poduzeli uključuju: promišljeniju kupnju kako bi smanjili svoju ukupnu potrošnju (43 posto), jedenje različite hrane (32 posto), manje ili drugačije putovanje (31 posto) ili kupnju - ili planiranje kupnje - električne vozilo (24 posto), između ostalog.

Više od četiri petine (80 posto) potrošača kaže da su spremni platiti više za održivu proizvedenu ili nabavljenu robu. Što se tiče cjenovne premije, neki su potrošači spremni platiti u prosjeku 9,7 posto više za robu koja ispunjava posebne ekološke kriterije, uključujući proizvode lokalnog porijekla, izrađene od recikliranih ili ekološki prihvatljivih materijala, proizvedene u opskrbnom lancu s nižim ugljičnim otiskom, i više. Međutim, to se možda neće pretočiti u stvarnu potrošnju zbog čimbenika koji uključuju inflaciju, makroekonomsku volatilnost i probleme s troškovima života, među ostalima.

Potrošači procjenjuju proizvođačeve prakse održivosti kroz opipljive atribute, uključujući metode proizvodnje i recikliranje (40 posto), ekološki prihvatljivo pakiranje (38 posto) i pozitivan utjecaj na očuvanje prirode i vode (34 posto). Potrošači također planiraju povećati konzumaciju svježeg voća i povrća (52 posto) i smanjiti unos crvenog mesa (22 posto).

Značaj društvenih medija kao primarnog izvora svijesti o robnoj marki i potrošnje proizvoda je porastao. 46 posto potrošača kupilo je proizvode izravno putem društvenih medija – porast u odnosu na 21 posto u 2019. Cijelo to vrijeme 67 posto koristi društvene medije za otkrivanje novih marki, a 70 posto traži recenzije kako bi potvrdili tvrtku prije kupnje. Utjecaji na društvenim mrežama nastavljaju poticati prodaju, pri čemu je 41 posto ispitanika primijetilo da je slavna osoba ili influencer utjecao na njihovu odluku o kupnji.

No dok tehnološke platforme oblikuju navike potrošača, one također izazivaju zabrinutost. Uglavnom, 83 posto kaže da je zaštita njihovih osobnih podataka jedan od najvažnijih čimbenika za stjecanje njihovog povjerenja, a 80 posto napominje da zahtijevaju jamstva da njihovi osobni podaci ostaju privatni. Samo 52 posto uvjereno je da razumiju kako se njihovi podaci pohranjuju ili dijele.