Porezno rasterećenje rada i obrazovna reforma ključni su zadaci nove Vlade

Niz je izazova i pitanja s kojima je suočeno domaće gospodarstvo. Krenuvši od nedostatka kvalificirane radne snage i emigracije visokoobrazovanih radnika, preko uvoza strane radne snage, tehnološkog napretka i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na radne procese, pa sve do nesklada između vještina koje posjeduju radnici i potreba tržišta rada. 

No, koji od njih se odmah trebaju naći u fokusu nove Vlade?

Portal MojPosao odgovore je potražio u okviru ankete u kojoj je sudjelovalo više od 400 ispitanika.

Državni nameti obezvrjeđuju rad

Prema mišljenju gotovo polovice sudionika (47%) apsolutni prioritet nove izvršne vlasti treba biti dodatno porezno rasterećenje rada. Potrebno je, poručuju građani, 'smanjiti utjecaj državnih nameta na vrijednost rada', podići neoporezivi dio plaće, ali i dodatno rasteretiti rad umirovljenika.

Svaki peti sudionik ankete (18%) smatra kako jedan od glavnih ciljeva nove vlade mora biti kvalitetnije usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Upisne kvote ne prate realno stanje na tržištu, a potrebno je pokrenuti nove smjerove za tražena zanimanja, poručuju ispitanici.

Aktivacija dijela nezaposlenih i povratak ljudi iz inozemstva

Veliku prepreku napretku i održivosti domaćeg tržišta rada predstavlja i velik broj radno sposobnih, a trenutno nezaposlenih osoba, ističe 16% anketiranih. Rješenje vide u prekvalifikaciji i stručnom osposobljavanju dijela ljudi sa Zavoda za zapošljavanje te sankcioniranju rada 'na crno'.

Svaki deseti ispitanik (10%) ističe kako prioritet mora biti povratak Hrvata iz inozemstva, a 4% naglašava važnost kvalitetne integracije stranih radnika u naše društvo.

Ostali prijedlozi građana uključuju preusmjeravanje viška zaposlenih iz javne uprave i državnih poduzeća u privatni sektor, povećanje vlastite proizvodnje, fleksibilizaciju radnih uvjeta, povećanje minimalne plaće te decentralizaciju države.