Posljednjih su se godina streaming platforme znatno okrenule modelima prihoda koji se temelje na oglašavanju i to potvrđuju brojke koje je predstavio SafeBettingSites.com. Prema njima, OTT video platforme ostvarile su 177,5 milijardi američkih dolara prihoda od oglašavanja u 2022.
Ukupno, ti su prihodi činili 65 posto ukupnih prihoda koje su OTT video platforme ostvarile kroz prošlu godinu. Prognoza je da će ove godine prihodi od oglašavanja iznositi 205,1 milijardi dolara, u 2024. 231,7 milijardi dolara i u 2025. vrtoglavih 258 milijardi dolara.
Primjerice, još 2017. su prihodi od oglašavanja donosili 35,54 milijardi dolara. Bez iznenađenja, s pandemijom koronavirusa krenuo je značajniji rast ovog segmenta jer su ljudi više vremena provodili u svojim domovima. Tad je zabilježen skok od gotovo 32 milijarde dolara na godišnjoj razini pa su ukupni prihodi isnotili 107,5 milijardi u 2020. Već u 2021. bilo je 148,6 milijardi dolara.
No, što sve ovo zapravo govori? To da su OTT platforme izrazito ovisne o oglašavanju, a manje o pretplatama, koje su činile 30 posto ukupnih prihoda prošle godine i u konstantnom su padu od 2017., kad su iznosile 38 posto.
Stoga ne čudi da se većina platformi okreće oglasima kao rješenju. Primjerice, donedavno to nije bila Netflixova poslovna strategija, ali postala je. Hulu, primjerice, oduvijek podržava oglašavanje i čini se da je jedini prepoznao dobitnu kombinaciju u samom startu.
Analitičari predviđaju da će s povećanjem ovisnosti o oglasima zapravo pasti cijene osnovnih pretplatničkih paketa, a možda u budućnosti budu i potpuno besplatni. Tako nešto potencijalno je rješenje na toliko konkurentnom tržištu, koje toliko toga nudi, ali rijetki mogu konzumirati baš sve. Bar istovremeno i financijski...
Stoga, više besplatnog sadržaja znači ostanak korisnika koji bi inače napustili platformu. A, u konačnici, i to je bolje nego ništa.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
