U prošloj je godini broj postavljene kontrolirane pametne ulične rasvjete na globalnoj razini, ali bez Kine, iznosio je 13 milijuna jedinica, pokazuju to brojke iz istraživanja Berg Insightsa, koje obuhvaća dubinske studije o pet ključnih tehnoloških područja.
A to su pametna ulična rasvjeta, pametno parkiranje, pametno prikupljanje otpada, praćenje kakvoće urbanog zraka i nadzor pametnog grada. Što se tiče pametnog parkiranja i pametnih senzora za otpad postavljeno ih je 957.000, odnosno 657.000 diljem svijeta.
Treba napomenuti da se pametni senzori za parkiranje odnose na senzore za otkrivanje zauzetosti parkinga ispod ili na površini, dok se tehnologija pametnih senzora za otpad sastoji od senzorskih uređaja koji mogu biti unaprijed integrirani u kante i spremnike. Kao, primjerice, ponuda pametnih koševa za smeće ili naknadno ugrađenih na već postojećim sabirnim mjestima. Tržište pametne ulične rasvjete podosta je osnaženo i rast će iz narednih godina za 23,4 posto da bi dosegla 37,4 milijuna jedinica u 2025.
Očekuje se da će broj postavljenih pametnih senzora za parkiranje zabilježiti nešto sporiji rast (21,6 posto), dok će tržište pametnih senzora otpada biti najbrže rastuće s rastom od 29,8 posto. Inače, tehnološko područje pametnog grada, a koje tek nastaje, jest područje nereguliranog praćenja kakvoće urbanog zraka.
To obuhvaća sve manje i jeftinije uređaje za praćenje kakvoće zraka, koji mogu poslužiti kao vrijedna nadopuna tradicionalnim regulatornim postajama za nadzor iste te kakvoće. Primjerice, u 2020. je broj takvih neregulacijskih uređaja iznosio 73.000 diljem svijeta, do 2025. će premašiti 300.000. Najveće od pet pokrivenih područja primjene pametnog grada bilo je tržište vezano uz nadzor, koji je dosegao globalnu tržišnu vrijednost od 9,9 milijardi eura u 2020.
Također, očekuje se da će to tržište, koje uključuje rješenja za fiksni i mobilni video i audio nadzor, rasti 19,7 posto do 2025.
"Gledajući samo opseg različitih vrsta isporuka pametnih gradskih uređaja, Kina je u posljednjih nekoliko godina nadmašila većinu drugih zemalja na svijetu i sada igra u svojoj ligi", rekao je Levi Ostling iz Berg Insighta, inače analitičar za pametne gradove.
Izvan Kine, Europa se pojavila kao vodeći usvojitelj tehnologije pametnih gradova, a Sjeverna Amerika predstavlja drugo najveće tržište. Iznimka je, međutim, sjevernoameričko tržište za nadzor pametnih gradova koje je bilo oko 27 posto veće od europskog prošle godine.
"Iako je javno financiranje uvođenja tehnologija pametnih gradova u mnogim slučajevima kasnilo zbog pandemije koronavirusa,ono nije otkazano zahvaljujući njihovom rastućem statusu ključnih infrastrukturnih projekata", istaknuo je Ostling referirajući se na utjecaj koronavirusa na globalno tržište.
Pandemija je na mnogo načina naglasila prednosti daljinski upravljane infrastrukture i potrebu za pametnim gradskim tehnologijama, koje bi trebale pomoći da se tržište pametnih gradova snažno oporavi nakon kratkog razdoblja malo smanjenog rasta, zaključuje se u istraživanju.