Nastavak bujanja inflacije

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon 10,8 posto u svibnju, 12,1 posto u lipnju i 12,3 posto u srpnju, u kolovozu su na godišnjoj razini ponovno zabilježile dvoznamenkastu stopu rasta u iznosu od 12,3 posto. U odnosu na prošli mjesec zabilježeno je usporavanje pa su tako cijene u odnosu na srpanj rasle za 0,1 posto, dok je u prvih osam mjeseci inflacija na godišnjoj razini iznosila 9,5 posto.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su, pak, u prvih osam mjeseci u prosjeku rasle za preko 20 posto na godišnjoj razini, prvenstveno pod utjecajem rasta cijena energenata. Kod potrošača su u kolovozu primat u rastu cijena preuzele cijene hrane i bezalkoholnih pića, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini, što i ne čudi s obzirom na njihov visoki udio (25,9 posto) u potrošačkoj košarici.

Rast potrošačkih cijena u kolovozu je dijelom ublažen ograničavanjem cijena goriva za osobna prijevozna sredstva, dok bi novi, takozvani Jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, trebao djelovati na ublažavanje rasta cijena za potrošače u narednim mjesecima. Međutim, i dalje se očekuje da će na godišnjoj razini stopa rasta potrošačkih cijena biti dvoznamenkasta, a izraženije usporavanje se očekuje tek u drugom dijelu iduće godine.

To znači da će biti potrebna prilagodba poslovanja u svim segmentima gospodarstva u nadolazećem razdoblju ukoliko se želi izbjeći pad ekonomske aktivnosti i posljedična recesija. Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata je dobrodošla pomoć, iako u ovom trenutku nedostatna za mnoge dijelove gospodarstva. Naime, samo manji dio tog paketa usmjeren je poduzetnicima, dok i dalje pažljivo pratimo  utjecaj mjere oko ograničenja cijena osnovnih prehrambenih namirnica, koji može izazvati poremećaje na tržištima.

„Važno je još jednom naglasiti potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana. Naime, zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine. Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijene finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća, prema anketi HUP-a, već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da strahuju od otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima. Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz adekvatnu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta“, istaknula je glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.