Svijet automatiziranih procesa podosta se promijenio kroz posljednje tri godine godine jer još 2019. lideri su "sramežljivo" nametali ideje, a sad one ne samo da su zaživjele već je situacija takva da se vodi globalna utrka u tome tko će dominirati u ovom području.
Naime, imati primat u automatizaciji znači imati primat u dobrom dijelu svjetske proizvodnje, odnosno, gospodarstva, što pak povlači sa sobom brojne druge benefite.
Jer, riječ je o transformaciji koja donosi uštede, poboljšava funkcionalnost te u više smjerova potpuno anulira potrebu za ljudskom radnom snagom. Naravno, ako se automatizacija izvede na odgovarajući način, a to nije ni najmanje lako kad se radi o povećim organizacijama.
Također, automatizacija podrazumijeva industrijske robote, što je glavni segment ako promatramo utrku između država. Napredniji, produktivniji i efikasniji roboti znače bolje rezultate. Logično.
U svijetu je 2021. bilo 3,48 milijuna industrijskih robota, što je gotovo nego triput više od 2012., kad ih je bilo 1,36 milijuna. No, prošle godine bilo ih je 3,9 milijuna, što znači da trenutno postoji njih više od četiri milijuna.
Bez iznenađenja, svjetski lider je Kina, koja je 2022. imala 290.000 postavljenih industrijskih robota, odnosno, više nego svi drugi kombinirano jer njihova je brojka na 263.000. Od ostalih sila, Japan ih je imao 50.000, Sjedinjene Američke Države 40.000, Južna Koreja 32.000 i Njemačka 26.000.
A još 2012. Kina ih je imala 23.000, Japan 29.000, SAD 22.000, Južna Koreja 19.000, Njemačka 18.000 i ostatak svijeta 48.000. Pomalo čudi da su svi osim Kine zabilježili tako skroman skok, čak i u situaciji kad se automatizacija uvelike proširila i napredovala. No, činjenica je i da Kina ipak dominira u proizvodnji pa je potreba za robotizacijom bila na višim razinama.
Kako god, do 2030. će se stvari dodatno razvijati i prognoza je da će tržište industrijskih robota vrijediti oko 20 milijardi američkih dolara.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
