PRAVNA BITKA

Intel je pobijedio na Europskom sudu i poništio kaznu veću od milijardu eura

Priča je započela prije 24 godine kada je konkurentski proizvođač čipova podnio žalbu tijelima EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja.

Intel je pobijedio na Europskom sudu i poništio kaznu veću od milijardu eura
Depositphotos

Intel je pobijedio u dugotrajnoj pravnoj borbi oko poništenja kazne veće od milijardu eura koju je Europska komisija nametnula zbog navodnog zloupotrebljavanja tržišne dominacije u prodaji računalnih čipova.

U konačnoj presudi, Europski sud pravde potvrdio je raniju presudu koja je poništila kaznu od 1,06 milijardi eura i djelomično odbacila optužbe za antikonkurentno ponašanje.

No, presuda najvišeg suda EU nije posljednja riječ u sporu koji traje više od dva desetljeća. Intel je pokrenuo novi pravni postupak, osporavajući zasebnu kaznu od 376 milijuna eura koja se temelji na elementima odluke iz 2009. godine, koje su suci potvrdili.

Dugotrajna pravna saga – zasnovana na istrazi o metodama prodaje središnjih procesorskih jedinica (CPU) – postala je sinonim za labirintne procese EU-a, gdje se slučajevi godinama mogu vraćati na različite sudove.

Bivši talijanski premijer Mario Draghi čak je spomenuo ovaj slučaj kao poznat primjer sporog donošenja odluka u nedavnom izvješću koje upozorava na egzistencijalnu prijetnju europskoj ekonomiji od strane američke i kineske konkurencije.

Priča je započela prije 24 godine kada je konkurentski proizvođač čipova podnio žalbu tijelima EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja, što je na kraju dovelo do pokretanja istrage 2004. Pet godina kasnije, 2009., komisija je zaključila da je Intel zloupotrijebio svoj dominantan položaj na tržištu i izrekla tada rekordnu kaznu od 1,06 milijardi eura.

Komisija je optužila Intel, tada najvećeg proizvođača čipova na svijetu, da je zloupotrijebio tržišnu dominaciju davanjem potpuno ili djelomično “skrivenih rabata” proizvođačima računala, uključujući Dell, Hewlett-Packard i Lenovo, pod uvjetom da kupuju Intelove CPU-ove.

Službenici EU-a također su optužili Intel da je plaćao proizvođačima računala da zaustave ili odgode lansiranje proizvoda koji sadrže konkurentske čipove, poznate kao "naked restrictions" u zakonu o tržišnom natjecanju EU-a.

Intel je 2009. pokušao poništiti presudu, ali je izgubio na Općem sudu EU 2014., dok je uložio uspješnu žalbu 2017. kada je najviši sud EU-a otvorio slučaj na reviziju, izjavivši da je počinjena pravna pogreška.

Slučaj se vratio na Opći sud, koji je 2022. poništio dio odluke iz 2009., ali je potvrdio nalaz komisije o zloupotrebi tržišta kroz "naked restrictions", tj. one koje imaju isključivo za cilj eliminaciju konkurenata. Sud je 2022. također ukinuo cijelu kaznu od 1,06 milijardi eura, jer nisu mogli odrediti koliki dio kazne se odnosi na "naked restrictions".

Kao odgovor, komisija je prošlog rujna ponovno izrekla kaznu od 376 milijuna eura na temelju "naked restrictions", što je potaknulo novu pravnu žalbu američke tvrtke koja je još uvijek u sudskom sustavu.

Intel je, međutim, dobio spor u vezi s ekonomskom analizom komisije - suci su tvrdili da Bruxelles nije dokazao da je Intelovi isključio konkurente.