Hrvatsko gospodarstvo i dalje pod pritiskom

Ubrzanje pada industrijske proizvodnje na -2,8 posto godišnje ponajviše odražava pad intermedijarnih dobara (niže faze proizvodnje) te proizvodnje energije, dok proizvodnja kapitalnih dobara nastavlja jak rast iznad 13 posto. Zabrinjava rast zaliha gotovih proizvoda, jer to potvrđuje slabiju potražnju, pojašnjavaju u HUP-ovoj analizi i dodaju da s druge strane, trgovina na malo u siječnju bilježi realni rast od 1,1 posto godišnje, ali je ukupan promet poduzeća kojima je trgovina na malo temeljna djelatnost realno pao čak 4,4 posto godišnje.

Dvije ključne varijable tako upućuju na snažno usporavanje rasta BDP-a početkom ove godine ili čak pad na godišnjoj razini. U ovoj godini HUP očekuje pad proizvodnje od -1,0 posto te stagnaciju realne osobne potrošnje. Ulazak u Schengen i euro područje pojačavaju komparativne prednosti u turizmu pa stoga jaka turistička sezona i nastavak snažnih Vladinih mjera za ublažavanje energetske krize otvaraju mogućnost pozitivne revizije kretanja BDP-a u 2023.

Hrvatska udruga poslodavaca pokrenula je novi format Ekonomska kava - mjesto na kojem diskutiramo ideje, a kako samio tvrde prva tema bila je porezni tretman prihoda od rente i utjecaj rentijerske kulture na društvo. U panel raspravi sudjelovali su porezni stručnjak Hrvoje Zgombić, financijski stručnjak Andrej Grubišić te glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, a konsenzualno su zaključili da porezi moraju biti neutralni po odluku u investiranju.

Zbog povlaštenog položaja rente ulaže se u nekretnine, a zamislite kolika bi ulaganja u industriju bila da na njih gotovo i nema poreznog opterećenja, tvrde u HUP-u u očitom protivljenju rentijerstvu u turizmu, no postavlja se pitanje što su dosad radili.  

U cilju snažnije valorizacije rada te smanjenja ‘poticaja’ za poreznu evaziju, HUP se zalaže za porezno rasterećenje rada te izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja nekretnina, kada ono postaje biznis, a ne usputna djelatnost, pojašnjavaju iz HUP-a.

„Dobre vijesti napokon stižu iz Njemačke gdje je jaka građevinska aktivnost podigla ukupnu industrijsku proizvodnju za 3,5 posto, što je iznad očekivanja. Brine i dalje snažan pad outputa perjanice njemačke ekonomije - automobilske industrije. Na idućoj sjednici ESB-a očekuje se novi rast depozitne kamate za 50 postotnih bodova na 3,00 posto, a tržišta se ‘klade’ na 4,00 posto do jeseni ove godine“, tvrdi se u HUP-ovoj tjednoj analizi.