Hrvatski broj ICT stručnjaka manji od EU prosjeka

U 2020. godini oko 8 milijuna ljudi u EU radilo je kao specijalisti za ICT ili 4,3 posto ukupne radne snage u EU. Taj je udio bio 0,4 postotna boda veći nego 2019. godine, kada su ICT stručnjaci činili 3,9 posto ukupnog broja zaposlenih. Što se tiče Hrvatska tu je ICT stručnjaka 3,7 posto odnosno 0,5 postotnih poena povećanja u odnosu na prethodnu godinu. Ovime smo na razini Latvije, a bolji od Italije, Poljske, Bugarske, Litve, Latvije, Srbije, Crne Gore i Rumunjske. Najbolja je Švedska s udjelom od čak 7 posto, slijedi Finska s  6,8 posto, a na trećem mjestu je Estonija s udjelom 6,5 posto.

Iako je udio stručnjaka za ICT u porastu u EU od 2011. godine, u tom se razdoblju povećao za 1,3 postotnih poena, prošle godine također je zabilježen porast stope promjena. Između 2019. i 2020. stopa rasta iznosila je 7,5 posto u odnosu na prosječnu godišnju stopu rasta od 5,2 posto tijekom proteklog desetljeća. To bi se moglo povezati s ubrzanjem digitalne transformacije koja utječe na cjelokupno gospodarstvo.

Na nacionalnoj razini udio IKT stručnjaka u zapošljavanju bio je najveći u Finskoj (7,6 posto) i Švedskoj (7,5 posto), dok su relativno visoki udjeli zabilježeni i u Estoniji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Irskoj i Danskoj (svi iznad 5 posto). Najmanji udjeli zabilježeni su u Grčkoj (2 posto) i Rumunjskoj (2,4 posto).

Velika većina osoba zaposlenih u EU kao ICT stručnjaci bili su muškarci. U EU kao cjelini žene su činile 18,5 posto. Unatoč tome, stopa povećanja za žene ICT-ove stručnjake veća je nego za muškarce od 2011. godine, tako da se rodna razlika smanjila tijekom posljednjeg desetljeća za 3 postonih poena.

Na nacionalnoj razini, najveći udio žena među zaposlenima ICT stručnjacima zabilježen je u Bugarskoj (28,2 posto), Grčkoj (26,5 posto) i Rumunjskoj (26,2 posto), dok je najmanji udio zabilježen u Mađarskoj (12,3 posto), Malti ( 11 posto) i Češkoj (10,3 posto).