Hrvatska se na DESI indeksu pomakla za jedno mjesto i sada je na 19. mjestu

Stigao je i novi DESI indeks, a Hrvatska se malo pomaknula. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 19. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. Rezultat Hrvatske poboljšao se zahvaljujući boljim rezultatima u nekim kategorijama koje se mjere u okviru DESI-ja, pojašnjavaju analitičari i dodaju da iako Hrvatska umjereno napreduje u ostvarenju ciljeva gigabitnog društva, još su potrebna znatna poboljšanja.

Podsjetimo, Komisija je 2021. prilagodila DESI prema dvjema velikim inicijativama politike koje će utjecati na digitalnu transformaciju EU-a u narednim godinama: Mehanizam za oporavak i otpornost te Kompas za digitalno desetljeće.

Kada je riječ o brzom internetu visoke naknade za pravo puta prepreka su uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta. Učinkovito uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta moglo bi se dodatno olakšati apsorpcijom sredstava EU-a, provedbom paketa mjera za povezivost i boljom koordinacijom središnje i lokalne uprave kad je riječ o izdavanju dozvola i naknadama, ističe se u izvješću.

Nedavna dodjela usklađenog spektra prikladnog za 5G mrežu važan je korak prema digitalnoj transformaciji i omogućit će hrvatskim kućanstvima i poduzećima da potpuno iskoriste prednosti digitaliziranog gospodarstva i društva.

Iako je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86  posto nacionalno i 39  posto ruralno), ukupno korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a. Jedna od pozitivnih promjena u području povezivosti dodjela je usklađenog spektra za 5G u kolovozu 2021. To je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.

U kategoriji povezivosti Hrvatska je tek na 20. mjestu. Dobro je pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86  posto nacionalno i 39  posto ruralno). Nasuprot tome, ukupno korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a i iznosilo je 73  posto u 2020. Prevladavajuća tehnologija i dalje je xDSL. Pokrivenost nepokretnim mrežama vrlo velikog kapaciteta (47  posto nacionalno i 11  posto ruralno) ispod je prosjeka EU-a (59  posto), ali kontinuirano raste. Razlog za to dijelom su sve veća pokrivenost svjetlovodom do korisničkog prostora (FTTP), koja je 2020. bila 36  posto (7  posto ruralno), i nedavna djelomična nadogradnja kabelskih mreža na standard DOCSIS 3.1 (34  posto).

Unatoč dostupnosti vrlo velikih širokopojasnih brzina, korištenje širokopojasnog pristupa s brzinama od najmanje 100 Mbps je nisko (9  posto), iako veće za tri postotna boda nego 2019. Usluge s brzinama od najmanje 1 Gbps zasad se ne koriste. Cijene širokopojasnog pristupa veće su (indeks cijena 60) od prosjeka EU-a. Kad je riječ o pokretnim mrežama, dobre su strane gotovo potpuna pokrivenost 4G mrežom i korištenje pokretnog širokopojasnog pristupa, koje je na razini EU-a (71  posto). Hrvatska je dodijelila sav spektar za 5G unutar „pionirskih“ pojaseva (spremnost za 5G dosegla je 100  posto), ali još nema potpunu pokrivenost 5G mrežom.

Hrvatska vlada donijela je u ožujku 2021. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa. U planu se uzimaju u obzir ciljevi EU-a do 2030., ali uglavnom obuhvaća komponente prethodne strategije za razdoblje od 2016. do 2020. Hrvatska je poduzela potrebne administrativne korake za provedbu prethodne strategije, ali nije postigla rezultate u razvoju infrastrukture. Očekuje se da će Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa, koji sufinancira EU, omogućiti da do kraja 2023. svjetlovodnom mrežom bude pokriveno 240 000 kućanstava. Očekuje se i da će se javnim financiranjem nadopuniti privatna ulaganja da se još 210 000 kućanstava i poduzeća pokrije svjetlovodnom mrežom. Unatoč tim javnim i privatnim ulaganjima, nacionalno regulatorno tijelo, HAKOM, utvrdilo je manjak ulaganja od 778 milijuna EURA za 740 000 kućanstava da bi se postigla potpuna pokrivenost mrežom vrlo velikog kapaciteta. Većina je tih ulaganja potrebna u ruralnim područjima.

Hrvatska je dodijelila spektar za 5G na dražbi za nekoliko pojaseva koja je završila 12. kolovoza 2021. Tri najveća operatora pribavila su frekvencije u pojasevima 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz. Dozvolu za korištenje pojasa 26 GHz dobio je i EOLO, novi sudionik6. Prava uporabe dodijelit će se na 15 godina, uz moguće produljenje od pet godina. Ozbiljna prepreka nacionalnom razvoju 5G mreže pitanje je prekograničnih smetnji iz Italije u pojasu 700 MHz koje utječu na hrvatsku obalu. Još je jedna prepreka pravodobnoj dodjeli spektra za 5G to što u dvije županije u sjevernom dijelu Hrvatske 70 MHz u pojasu 3,4 - 3,6 GHz nije dostupno jer se već upotrebljava i očekuje se da će biti slobodno tek u studenome 2023.

Preostali dio pojasa dostupan je u cijeloj zemlji. Premda usklađeni spektar za 5G nije bio dodijeljen, Hrvatski Telekom (u studenome 2020.) i A1 (u prosincu 2020.) pustili su u rad komercijalnu 5G uslugu putem tehnologije DSS u frekvencijskim pojasevima 800 MHz, 900 MHz, 1 800 MHz, 2 100 MHz i 2 600 MHz, što im je omogućilo primjenu 5G tehnologije u postojećim 4G mrežama. Pozitivna promjena koju su operatori mobilnih mreža dočekali s odobravanjem bilo je 50-postotno smanjenje naknada za prava uporabe frekvencija za sav spektar koji se upotrebljava za mobilnu komunikaciju.

Hrvatski plan oporavka i otpornosti obuhvaća ukupna ulaganja od približno 6,3 milijarde EURA, od čega digitalna ulaganja čine ukupno 1,285 milijarde eura (20,4  posto sredstava u okviru plana). Strukturiran je oko pet prioriteta: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i država, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna sigurnost te zdravstvo. Sadržava i posebnu inicijativu za obnovu zgrada.

U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 16. mjestu među 27 država članica. Građana s najmanje osnovnom razinom digitalnih vještina i dalje je manje od prosjeka EU-a, samo 53  posto osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Međutim, u dobnoj skupini od 16 do 24 godine razina digitalnih vještina (osnovna i viša od osnovne) najveća je u Europi. Uz to, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a (35  posto u odnosu na prosjek EU-a od 31  posto). Kad je riječ o osnovnim softverskim vještinama, Hrvatska ima samo 2 postotna boda manje (56  posto) od prosjeka EU-a (58  posto). Udio stručnjaka za IKT u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU-a (3,7  posto, prosjek EU-a je 4,3  posto). Postotak stručnjakinja za IKT neznatno je ispod prosjeka EU-a. S druge strane, hrvatska poduzeća ulažu u osposobljavanje u području IKT-a za zaposlenike, pri čemu je 23  posto poduzeća nudilo specijalizirano osposobljavanje u području IKT-a.

U kategoriji integracije digitalne tehnologije Hrvatska je na 13. mjestu među državama članicama EU-a. Među hrvatskim malim i srednjim poduzećima njih 62  posto ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je neznatno iznad prosjeka EU-a od 60  posto. Kad je riječ o primjeni IKT-a u svrhu okolišne održivosti, 75  posto hrvatskih poduzeća bilježi srednji/visok intenzitet zelenih mjera primjenom IKT-a, što je znatno više od prosjeka EU-a (66  posto). Hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30 posto malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10  posto prodaje u druge države članice EU-a.

Napredne tehnologije sve su popularnije među hrvatskim poduzećima, njih 29  posto primjenjuje rješenja u oblaku, a 21  posto rabi rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Svako peto poduzeće (22  posto) aktivno se koristi društvenim mrežama, a svako četvrto (26  posto) elektronički dijeli informacije. Procvala je primjena e-računa. Broj poduzeća koja ih upotrebljavaju rekordno je porastao, s 12  posto u 2018. na 43  posto u 2020. Povećava se i korištenje velikih podataka, koje je doseglo prosjek EU-a od 14  posto poduzeća.

Kad je riječ o digitalnim javnim uslugama, Hrvatska je na 24. mjestu među zemljama EU-a. Dakle, u toj kategoriji indeksa gospodarske i društvene digitalizacije još ima slabije rezultate. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka jer usluge e-uprave koristi 52 posto internetskih korisnika, a prosjek EU-a je 64 posto. Na pokazatelju količine podataka koji su unaprijed popunjeni u internetskim obrascima javnih usluga Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU-a (ima rezultat 43, a prosjek EU-a je 63). Hrvatska je ispod prosjeka EU-a i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga, bez obzira na to je li riječ o uslugama za građane (60 posto, a prosjek EU-a je 75) ili za poduzeća (73 u usporedbi s prosjekom EU-a od 84). S druge strane, kad je riječ o otvorenim podacima, Hrvatska ima dobre rezultate.

Hrvatska napreduje s platformom START17, koja građanima omogućuje pokretanje poslovanja na daljinu i bez posrednika jednim elektroničkim postupkom na jednoj digitalnoj lokaciji. Ujedno se Financijska agencija (Fina) sprema uvesti 20 fizičkih lokacija u svoje podružnice kako bi pomogla korisnicima koji nisu elektronički pismeni da se služe tom platformom. Do travnja 2021. uz pomoć platforme s radom su počela 1 283 poduzeća.

Tijekom 2020. u sustav e-Građani integrirane su 24 nove e-usluge i njime se trenutačno koristi više od 1,2 milijuna korisnika. Redizajniran je u travnju 2021. i nudi ukupno 89 e-usluga18. Uz učinjene vizualne promjene i promjene sučelja, sustav je prilagođen upotrebi na mobilnim uređajima. U skladu je s nedavno objavljenim Standardom razvoja javnih e-Usluga (travanj 2021.), koji sadržava smjernice za razvoj intuitivnog korisničkog sučelja u e-uslugama.

Među novim uslugama pokrenutima 2020. i 2021. su e-dječja kartica, e-prijava vjenčanja, e-prijava industrijskog vlasništva i e-obnova. U tom je razdoblju uspostavljena i platforma za elektroničko plaćanje naknada i/ili pristojbi. Upravne naknade ili pristojbe u sustavu se mogu platiti i karticom. Time su stvoreni uvjeti za daljnji razvoj složenijih elektroničkih usluga u sustavima e-Građani i e-Poslovanje, pojašnjava se u najnovije DESI izvješću.