Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2020.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu.
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja COVID-19. Postavljena pitanja nisu se odnosila na pitanja vezana uz pandemiju ali kako je tehnologija jedan od važnih alata u našoj borbi protiv pandemije, neki od trendova koji su identificirani imaju dodatni značaj.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.
Fleksibilnost i prilagodljivost, ne samo poduzeća već i pojedinaca, utječu na digitalni napredak zemalja. To je posebno slučaj u trenutnom pandemijskom kontekstu u kojem će fleksibilnost i prilagodljivost nadolazećim digitalnim tehnologijama omogućiti društvima da prebrode krizu.
„Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu vlastite digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima (Cipar, Turska, Estonija, Grčka). Iako smo svjedočili pojedinim sjajnim uspjesima na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu Hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više. Osim znanja i tehnologije, u čemu smo dosta uspješni, potrebna je i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini. To pokazuje i ovo Izvješće IMD-a i primjeri uspješnih zemalja. Ostvarili smo znatan napredak u području obrazovanja te bi trebalo takav pristup proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost a zatim u društvenom razvitku u cjelini“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na 2019. godinu 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju.
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
WDC 2020 | Zemlja | WDC 2019 | | WDC 2020 | Zemlja | WDC 2019 |
1 | SAD | 1 | | 33 | Španjolska | 28 |
2 | Singapur | 2 | | 34 | Saudijska Arabija | 39 |
3 | Danska | 4 | | 35 | Češka | 37 |
4 | Švedska | 3 | | 36 | Kazahstan | 35 |
5 | Hong Kong | 8 | | 37 | Portugal | 34 |
6 | Švicarska | 5 | | 38 | Latvija | 36 |
7 | Nizozemska | 6 | | 39 | Tajland | 40 |
8 | Rep. Koreja | 10 | | 40 | Cipar | 54 |
9 | Norveška | 9 | | 41 | Čile | 42 |
10 | Finska | 7 | | 42 | Italija | 41 |
11 | Tajvan | 13 | | 43 | Rusija | 38 |
12 | Kanada | 11 | | 44 | Turska | 52 |
13 | V. Britanija | 15 | | 45 | Bugarska | 45 |
14 | UAE | 12 | | 46 | Grčka | 53 |
15 | Australija | 14 | | 47 | Mađarska | 43 |
16 | Kina | 22 | | 48 | Indija | 44 |
17 | Austrija | 20 | | 49 | Rumunjska | 46 |
18 | Njemačka | 17 | | 50 | Slovačka | 47 |
19 | Izrael | 16 | | 51 | Brazil | 57 |
20 | Irska | 19 | | 52 | Hrvatska | 51 |
21 | Estonija | 29 | | 53 | Jordan | 50 |
22 | Novi Zeland | 18 | | 54 | Meksiko | 49 |
23 | Island | 27 | | 55 | Peru | 61 |
24 | Francuska | 24 | | 56 | Indonezija | 56 |
25 | Belgija | 25 | | 57 | Filipini | 55 |
26 | Malezija | 26 | | 58 | Ukrajina | 60 |
27 | Japan | 23 | | 59 | Argentina | 59 |
28 | Luksemburg | 21 | | 60 | Južna Afrika | 48 |
29 | Litva | 30 | | 61 | Kolumbija | 58 |
30 | Katar | 31 | | 62 | Mongolija | 62 |
31 | Slovenija | 32 | | 63 | Venezuela | 63 |
32 | Poljska | 33 | | | | |
Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu. Najbolje stoji u stupu znanje (41. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (62. od 63 zemlje na ljestvici), s time da je i kod znanja i kod tehnologije zabilježen pozitivan pomak u odnosu na 2019., dok je u stupu spremnost za budućnost Hrvatska nazadovala za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu.
Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije (znanje) te investicije u telekomunikacije (tehnologija). Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: međunarodno iskustvo, obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, javno privatno partnerstvo.
Kako je prošla Hrvatska prema pojedinim kriterijima
| 2020. | 2019. | Promjena |
Ukupan rang na ljestvici | 52 | 51 | -1 |
Znanje | 41 | 42 | +1 |
Talent | 61 | 58 | -3 |
Obuke i obrazovanje | 26 | 31 | +5 |
Koncentracija znanja | 32 | 33 | +1 |
Tehnologija | 49 | 50 | +1 |
Pravni okvir | 59 | 59 | 0 |
Kapital | 43 | 50 | +7 |
Tehnološki okvir | 40 | 41 | +1 |
Spremnost za budućnost | 62 | 60 | -2 |
Usvajanje tehnologije | 46 | 51 | +5 |
Poslovna agilnost | 63 | 62 | -1 |
IT integracija | 59 | 57 | -2 |