Računalo trenutno ima 155 rackova, snagu 250 pFlops sa svojih 4992 tekućinom hlađena računalna čvora, 111 pBytes prostora za pohranu, 2800 TB RAM-a, a troši 6 MW struje za svoj rad za pogono CPU od Intela i GPU od Nvidie
Europska komisija, zajedno s Europskim zajedničkim poduzećem za računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU), talijanskim Ministarstvom sveučilišta i istraživanja te konzorcijem CINECA uložila je superračunalo pod nazivom Leonardo.
Računalo trenutno ima 155 rackova, snagu 250 pFlops sa svojih 4992 tekućinom hlađena računalna čvora, 111 pBytes prostora za pohranu, 2800 TB RAM-a, a troši 6 MW struje za svoj rad. CPU je od Intela, a GPU od Nvidie, a kako to izgleda pogledajte u galeriji i videu.
Ovo napredno superračunalo smješteno je u Bologna Technopoleu u Italiji i predstavlja jedan od najsuvremenijih računalnih sustava razvijenih u Europi. Sustav je dizajniran s naglaskom na ekološku održivost, koristeći vodeno hlađenje tvrtke Vetriv i alate za dinamičko upravljanje potrošnjom energije. Uz to, računalne usluge će biti dodatno poboljšane integracijom kvantnog računala, budući da je CINECA odabrana za domaćina jednog od prvih europskih kvantnih računala.
Leonardo je trenutno deveto najsnažnije superračunalo na svijetu. Projekt je financiran s 120 milijuna eura, pri čemu polovicu sredstava osigurava Europska komisija, dok je ostatak financiran od strane talijanskog Ministarstva i konzorcija CINECA, koji uključuje zemlje poput Austrije, Grčke, Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
