Najnoviji Eurobarometar otkriva najvišu razinu povjerenja u Europsku uniju od 2007. i najveću potporu euru ikada. Istraživanje također pokazuje da Europljani imaju optimističniji pogled na budućnost. Željeli bi vidjeti snažniju i neovisniju EU, posebice u svjetlu trenutačnih globalnih izazova.
51 posto Europljana sklono je vjerovati EU-u, što je najveći rezultat od 2007. Povjerenje u EU najveće je među mladima u dobi od 15 do 24 godine (59 posto). U drugom rekordu od 17 godina, 51 posto Europljana reklo je da vjeruje Europskoj komisiji. Gotovo tri četvrtine ispitanika (74 posto) kaže da se osjeća građanima EU, što je najviša razina u više od dva desetljeća. Osim toga, više od šest od deset građana EU-a (61 posto) također je optimistično glede budućnosti EU-a. Istodobno, 44 posto građana EU-a i dalje ima pozitivnu sliku o EU-u, dok 38 posto ima neutralnu, a 17 posto negativnu sliku o EU-u.
Pozitivni trendovi također su zabilježeni u većini obuhvaćenih zemalja proširenja. Većina građana sklonija je povjerenju u EU, u Albaniji (81 posto), Crnoj Gori (75 posto), Kosovu (70 posto), Gruziji (58 posto), Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po 56 posto) i Moldaviji ( 52 posto). U Turskoj 42 posto (četiri postotna boda više u odnosu na prethodno istraživanje) vjeruje EU-u, au Srbiji 38 posto (+2 postotna boda). 38 posto ispitanika iz Ujedinjenog Kraljevstva (+6 postotnih bodova) također dijeli ovo mišljenje. Gotovo sedam od deset ispitanika (69 posto) slaže se da EU ima dovoljno snage i alata za obranu ekonomskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu. Slično tome, 69 posto se slaže da je EU mjesto stabilnosti u problematičnom svijetu.
Prema Europljanima, sigurnost i obrana (33 posto) trebali bi biti glavno prioritetno područje djelovanja EU-a u srednjem roku, a slijede migracije (29 posto), gospodarstvo (28 posto), klima i okoliš (28 posto), i zdravlje (27 posto). Istodobno, 44 posto europskih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti imati najveći pozitivan učinak na njihove živote u kratkom roku, nakon čega slijede osiguranje opskrbe hranom, zdravljem i industrijom u EU te upravljanje migracijama (oboje 27 posto ). Kada su u pitanju posebna područja za djelovanje EU-a u čistom sektoru, Europljani vjeruju da bi EU trebao prvo dati prednost obnovljivoj energiji (38 posto), zatim ulaganjima u održivu poljoprivredu (31 posto), energetsku infrastrukturu (28 posto) i ulaganja u čistu tehnologiju (28 posto).
Istraživanje Eurobarometra zabilježilo je dosad najveću potporu zajedničkoj valuti, kako u cijeloj EU (74 posto) tako iu eurozoni (81 posto). Kada je riječ o percepciji situacije u europskom gospodarstvu, 48 posto Europljana (jedan bod više od proljeća 2024.) smatra je dobrom, dok 43 posto (dva boda više) smatra lošom. Percepcija situacije u europskom gospodarstvu stalno se poboljšava od jeseni 2019. Većina građana (49 posto) smatra da će europska gospodarska situacija ostati stabilna u sljedećih 12 mjeseci.
Suočeni s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, gotovo devet od deset Europljana (87 posto) slaže se s pružanjem humanitarne pomoći ljudima pogođenim ratom. 71 posto građana EU-a podržava ekonomske sankcije ruskoj vladi, tvrtkama i pojedincima, a 68 posto se slaže s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Šest od deset odobrava da EU Ukrajini dodijeli status kandidata, a 58 posto se slaže da EU financira kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom. Rat u Ukrajini i dalje se smatra najvažnijim pitanjem na razini EU (31 posto) od 15 stavki (slijede imigracija s 28 posto i međunarodna situacija s 22 posto), dok se 76 posto europskih ispitanika slaže da je ruska invazija Ukrajine prijetnja je sigurnosti EU-a.