EK očekuje usporavanje zamaha rasta i pad inflacije 2023

U Ekonomskoj prognozi za ljeto 2023. Europska komisija očekuje nastavak rasta gospodarstva EU, iako sa smanjenim zamahom. Prognoza revidira rast na 0,8 posto u 2023., s 1 posto projiciranih u proljetnoj prognozi, i 1,4 posto u 2024., s 1,7 posto. Također revidira rast u europodručju na 0,8 posto u 2023. (sa 1,1 posto) i 1,3 posto u 2024. (sa 1,6 posto).

Očekuje se da će se inflacija nastaviti smanjivati tijekom prognoziranog razdoblja. Predviđa se da će inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) dosegnuti 6,5 posto u 2023. (u usporedbi sa 6,7 posto u proljeće) i 3,2 posto u 2024. (u usporedbi s 3,1 posto) u EU. U europodručju se predviđa da će inflacija biti 5,6 posto u 2023. (u usporedbi s 5,8 posto) i 2,9 posto u 2024. (u usporedbi s 2,8 posto).

Najnoviji podaci potvrđuju da je gospodarska aktivnost bila prigušena u prvoj polovici 2023. zbog silnih šokova koje je pretrpio EU. Slabost domaće potražnje, posebice potrošnje, pokazuje da visoke i još uvijek rastuće potrošačke cijene za većinu dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u Proljetnoj prognozi. To je unatoč padu cijena energije i iznimno snažnom tržištu rada, na kojem su zabilježene rekordno niske stope nezaposlenosti, kontinuirano širenje zaposlenosti i rast plaća.

U međuvremenu, naglo usporavanje bankarskog kreditiranja gospodarstva pokazuje da se pooštravanje monetarne politike probija kroz gospodarstvo. Pokazatelji ankete sada upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ljeta i mjesecima koji dolaze, s kontinuiranim slabljenjem industrije i slabljenjem zamaha u uslugama, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe.

Globalno gospodarstvo je u prvoj polovici godine bilo nešto bolje nego što se očekivalo, unatoč slabim rezultatima u Kini. Međutim, izgledi za globalni rast i trgovinu ostaju uglavnom nepromijenjeni u usporedbi s proljećem, što znači da gospodarstvo EU-a ne može računati na snažnu potporu vanjske potražnje.

Općenito, očekuje se da će se slabiji zamah rasta u EU-u produžiti do 2024., a učinak stroge monetarne politike nastavit će ograničavati gospodarsku aktivnost. Međutim, predviđa se blagi oporavak sljedeće godine, budući da inflacija nastavi jenjavati, tržište rada ostaje snažno, a realni prihodi postupno se oporavljaju.

Inflacija se nastavila smanjivati u prvoj polovici 2023. kao rezultat pada cijena energije i ublažavanja inflatornih pritisaka hrane i industrijske robe. U eurozoni je u srpnju dosegnuo 5,3 posto, točno polovicu najviše razine od 10,6 posto zabilježene u listopadu 2022., a u kolovozu je ostao stabilan.

Predviđeno je da će cijene energije nastaviti padati do kraja 2023., ali sporijim tempom. Predviđa se da će ponovno blago porasti 2024., potaknut višim cijenama nafte. Inflacija u uslugama do sada je bila postojanija nego što se ranije očekivalo, ali će se nastaviti usporavati kako potražnja bude slabila pod utjecajem pooštravanja monetarne politike i slabljenja poticaja nakon COVID-a. Cijene prehrambenih i neenergetskih industrijskih proizvoda nastavit će pridonositi smanjenju inflacije tijekom prognoziranog razdoblja, također odražavajući niže cijene inputa i normalizaciju opskrbnih lanaca.