Država nastavlja s digitalnom transformacijom

Ured prati razvoj digitalnog društva u Republici Hrvatskoj te usklađivanje sa smjernicama i regulativom Europske unije na području digitalnog društva i ekonomije.  Planirani proračun u 2024. je 73.143.404,00 eura što je primjereno potrebama digitalne transformacije.

Svakako bi izdvojili kao jedan od ključnih momenata u 2023. godini kontinuiranu provedbu ciljeva Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. u okviru cilja reforme NPOO ( Nacionalni plan oporavka i otpornosti) „Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva“ (C2.3 R1). Strategija je ključni strateški dokument i želimo u narednom desetljeću da Hrvatska bude unaprijeđena digitalnom transformacijom. Važnost digitalne transformacije uočava se u svim segmentima društva i nedjeljivi su, a da bi digitalna transformacija imala pozitivan efekt na razvoj društva potrebno se baviti svim njezinim utjecajima na društvo od razvoja gospodarstva, javne uprave, infrastrukture a osobito obrazovnog i akademskog sektora koji značajno utječe na razvoj same digitalne transformacije. Upravo zbog toga početkom lipnja 2023. godine osnovano je Nacionalno Vijeće za digitalnu transformaciju. Uloga ovog Vijeća je sa strateške razine pratiti digitalnu transformaciju Hrvatske kroz provedbu Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, odnosno kroz iduće desetljeće.

Krajem mjeseca studenog 2023. godine predstavljen je projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga (CDU)“ čijom provedbom je omogućena učinkovitija javna uprava, bolja dostupnost servisa i veća sigurnost podataka koji je tijelima javnog sektora putem „oblaka“ omogućio korištenje zajedničke, pouzdane i skalabilne IKT infrastrukture i dijeljenih usluga, što ujedno znači jeftiniju i učinkovitiju javnu upravu, veći broj digitalnih usluga javne uprave, bolju povezanost baza i registara, upravljanje i vođenje troškova s jednog mjesta, sigurniju i bržu razmjenu podataka, bolju komunikaciju među tijelima javne vlasti i brži pristup najnovijim tehnologijama. Projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga“ jedan je od ključnih projekata Vlade Republike Hrvatske i SDURDD-a. Četiri godine od početka projekta premašeni su ključni pokazatelji uspješnosti jer CDU ima više od 300 korisnika, državna sabirnica korisnicima nudi 34 integrirana registra i 94 servisa koje koristi više od 160 institucija, a to je tek početak. Na ovaj način osigurana je digitalna razmjena podataka koji su se do sada prenosili papirnatim putem. Posebno je važno istaknuti sigurnost podataka u državnom oblaku jer platforma CDU zadovoljava i najstrože standarde sigurnosti. Dodatnu vrijednost projektu CDU daje i uspostava državne sabirnice kao sustava za automatiziranu razmjenu podataka između tijela državne uprave. Samo u prvih deset mjeseci 2023. godine godine zabilježeno je 100 milijuna transakcija,  a očekuje se da će se, zahvaljujući novim servisima, taj broj uskoro udvostručiti. Uz ključne pokazatelje uspješnosti, upravo je to jedan od najznačajnijih rezultata projekta jer pokazuje da 100 milijuna puta službenici nisu morali tražiti ili izdati potvrde u papirnatom obliku.

Tijekom 2023. godine kontinuirano se razvijao i Portal e-Građani na kojem država građanima pruža usluge i informacije na jednom mjestu. Za pristup uslugama koje su dostupne na portalu e-Građani koristi se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski (NIAS). NIAS je dio sustava e-Građani koji služi za sigurnu i pouzdanu identifikaciju i autentifikaciju građana, koji putem odgovarajuće vjerodajnice – sredstva za prijavu, pristupaju javnim elektroničkim uslugama. Građani mogu pristupiti putem jedne od 27 vjerodajnica s popisa prihvaćenih vjerodajnica unutar NIAS-a.  Do kraja prosinca 2023. godine više se od 1.8 milijuna građana prijavilo preko 160 milijuna puta na usluge dostupne putem NIAS-a. Od 0 do 24 sata putem portala e-Građani korisnici mogu dohvaćati podatke o radnom stažu (e-radna knjižica) dohvaćati domovnicu, rodni list, vjenčani list, pregledavati zadnje posjete liječniku, nalaze, recepte, upisivati djecu u vrtiće i školu, te se mogu prijavljivati na studije visokoškolskog obrazovanja. Također građani mogu predavati zahtjeve za izdavanje vozačke dozvole i putovnice, prijavljivati vjenčanja i novorođenčad, otvarati razne oblike poduzeća, prijavljivati i pregledavati podatke o poreznom stanju korisnika (fizičkih osoba i poslovnih subjekata). Trenutno je na portalu e-Građani dostupno 104 usluge za fizičke osobe i poslovne subjekte. Osim na portalu e-Građani, dodatno postoji preko 70 usluga spojenih na NIAS koje omogućavaju pristup uslugama jedinice lokalne i područne samouprave, te usluge interne namjene za tijela javne vlasti (G2G).

Tijekom 2023. godine predstavili smo javnosti Nacionalno jezično-tehnološku platformu – HRVOJKA (HRvatski Višejezični Operativni Javni Komunikacijski Alat). Osim što platforma omogućuje strojno prevođenje važnost joj je svakako i u tome što je ona ponajprije alat za jačanje uloge i uporabe hrvatskoga jezika u digitalnom okruženju, kako u Domovini, tako i u Europi i svijetu, te u podizanju svijesti o važnosti prikupljanja i pohranjivanja jezičnih izvora kao temelja daljnjeg razvoja jezičnih tehnologija za hrvatski jezik.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) je u siječnju 2023. objavio javni poziv za podnošenje prijava u sklopu Programa politike „Put u digitalno desetljeće do 2030“, na koji su pristizale prijave predstavnika znanstvene i poslovne zajednice, tijela javne vlasti te EDIC-a. Republika Hrvatske trenutno je uključena u nekoliko EDIC inicijativa koje su fokusirane na postupak osnivanja. Načelno se svi zainteresirani mogu javiti (države članice EU, znanstvene zajednice, firme ili strukovna udruženja s područja EU) za uključivanjem u rad EDIC-a dok god traje Programsko razdoblje Politike digitalnog desetljeća 2030. Kao što je prethodno navedeno u ovom trenutku radi se na osnivanju EDIC-a te se stvaraju Statuti i akcijski planovi EDIC-a, s ciljem pokretanja istih u što skorijem roku. Države članice koje ulaze u osnivanje odbora imat će snažnija glasačka prava u odnosu na poslovnu ili znanstvenu zajednicu, što znači da će se pri odlučivanju o pojedinim razvojnim smjernicama ili projektima koje će EDIC raditi u konačnici odluku donositi predstavnici država članica.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva je organizirao i koordinirao susret krajem srpnja 2023. na kojem je sudjelovalo više od 50 tijela javnog sektora, privatnog sektora i znanstvene zajednice sudjeluje u jednoj od najsveobuhvatnijih misija OECD-a iz nadležnosti Odbora za politiku digitalnog gospodarstva (Committtee on Digital Economy Policy/CDEP).

Republika Hrvatska želi iskoristiti potencijale i snagu digitalizacije kako bi dodatno unaprijedila učinkovitost javnih usluga te podigla kvalitetu života naših građana općenito. Stoga, digitalizacija hrvatskog društva javne uprave i gospodarstva predstavlja jedan od prioriteta u području javnih politika sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., kao i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Očekujemo u 2024. godini daljnju provedbu ciljeva koji su zacrtani u Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, kao i daljnji rast korisnika portala e-Građani. Podaci ukazuju na to da su dvije pandemijske godine u povećanoj mjeri potaknule građane i poduzetnike da se uključe u e-Građane i još više koriste sustav kako bi što manje išli na šaltere.

Putem sredstava osiguranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. Centar dijeljenih usluga će se i dalje razvijati te prilagođavati najnovijim tehnologijama. Uspostavljanjem pet novih funkcionalnosti i dodatnih infrastrukturnih resursa do 2026. te predstojećim zakonskim promjenama, dodatno će se proširiti krug korisnika. U skladu s nacionalnim i EU strateškim aktima, u sklopu NPOO-a tijekom 2024. godine kontinuirano nastavljamo raditi na ispunjenju ciljeva provedbe digitalne tranzicije društva i gospodarstva Hrvatske kroz povećanje učinkovitosti i transparentnosti rada tijela javnog sektora, uspostavljanja upravljačke i koordinacijske strukture za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave, te na osiguranju i dostupnosti alata i tehnologija potrebnih za razvoj ekonomičnijih i kvalitetnijih digitalnih usluga usklađenih s potrebama njihovih korisnika tijelima javne uprave.

U Nacionalnom planu za oporavak i otpornost digitalizacija je zastupljena s oko 20,4% i to u svim komponentama NPOO-a (gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; zdravstvo; tržište rada i socijalna zaštita; inicijativa : obnova zgrada). Učinkovito upravljanje digitalnom transformacijom zahtijeva angažman svih ključnih dionika digitalizacije Hrvatske i njihovo uključenje, a to su brojna tijela državne uprave i relevantna državna poduzeća, udruženja jedinica područne (regionalne) samouprave, udruženja poduzetnika te akademska zajednica.