Tvrtke su uvele specijalizirane digitalne alate kako bi automatizirale svoje interne procese, ali i podigle učinkovitost svojih zaposlenika, a pri tome se suočavaju i s nizom izazova, a ponajviše u fazi implementacije gdje među zaposlenicima može biti i elemenata otpora prihvaćanju nove tehnologije i novog načina obavljanja nekog radnog zadatka, ističe za ICTbusiness.info voditelj studija Poslovne ekonomije i digitalno poslovanje Algebre Nikola Drašković.
Kako digitalna revolucija utječe na tradicionalne koncepte ekonomije i poslovanja?
Digitalizacija je iz temelja izmijenila način na koji se komunicira i posluje. Razvijen je čitav niz alata koji je promijenio poslovnu svakodnevicu, od onih koji se koriste za komunikaciju na daljinu, pa do onih koji su sposobni obrađivati velike količine podataka te služiti kao podrška pri donošenju poslovnih odluka. Uz to, razvio se i čitav niz djelatnosti koje se zasnivaju na digitalnim tehnologijama, a koje pozitivno djeluju na nacionalnu ekonomiju. Primjerice, tvrtke kao što su Infobip i Rimac postigle su svoj globalni uspjeh zahvaljujući primjeni digitalnih tehnologija, od kontaktiranja s potencijalnim klijentima, nuđenja digitalnih proizvoda, pa do korištenja digitalnih tehnologija za simulaciju uvjeta u stvarnom svijetu kako bi se unaprijedile značajke proizvoda. Iako još uvijek postoji čitav niz poduzeća i poduzetnika koji se odupiru digitalnim tehnologijama, njihova budućnost će biti vrlo neizvjesna ukoliko ne promijene svoj mindset.
Kako se digitalne tehnologije koriste za transformaciju poslovnih modela u suvremenom svijetu?
Prvenstveno, poslovni modeli su se digitalizirali u dijelu u kojem se ostvaruje interakcija s kupcima i klijentima. Osim digitalnih komunikacijskih alata namijenjenih promociji marke i proizvoda, vrlo je važna i korisnička podrška. Kao kupci ili potrošači, postali smo nestrpljivi te želimo da su nam podrška i povratne informacije lako dohvatljivi. To je nemoguće bez digitalizacije. Nadalje, tvrtke su uvele specijalizirane digitalne alate kako bi automatizirale svoje interne procese, ali i podigle učinkovitost svojih zaposlenika. Naravno, pri tome se suočavaju i s nizom izazova, a ponajviše u fazi implementacije gdje među zaposlenicima može biti i elemenata otpora prihvaćanju nove tehnologije i novog načina obavljanja nekog radnog zadatka. Isto tako, digitalizira se i odnos tvrtke s dobavljačima. Od elektroničke razmjene dokumenata i faktura, pa do međusobnog funkcionalnog spajanja informacijskih sustava ili ERP-ova, kako bi se osigurao brži protok informacija. Razvoj digitalnih tehnologija potaknuo je i razvoj digitalnih proizvoda, koji mogu funkcionirati zasebno ili kao dopuna onim fizičkim, čime se povećava isporučena vrijednost klijentu, ali i otvaraju nove mogućnosti naplate i ostvarenja prihoda.
Na koji način poticati razvoj vještina upravljanja timovima mladih profesionalaca u digitalnom okruženju?
Iako ih smatramo digital natives i možemo za njih reći da su uronjeni u tehnologiju veći dio svog života, mladi profesionalci ipak trebaju voditi računa o komunikacijskim vještinama u digitalnom okruženju, odnosno o tome kako učinkovito komunicirati putem digitalnih platformi. Nadalje, važno je kod njih poticati i socijalnu inteligenciju, odnosno vještinu građenja odnosa s drugim članovima tima te kako ih motivirati da u timskom okruženju daju sve od sebe kako bi pridonijeli zajedničkom cilju. Drugim riječima, pored razvoja vještina i kompetencija potrebnih za učinkovito korištenje tehnoloških rješenja, izrazito je važno razvijati i tzv. meke vještine koje su nužne u kontekstu motivacije i vođenja timova. Ovdje svakako treba istaknuti i nužnost razumijevanja generacijskih specifičnosti i razlika.
Koje su mogućnosti i izazovi decentraliziranog poslovanja u kontekstu globalizacije?
Decentralizacija poslovanja, načelno, omogućava distribuciju odlučivanja i odgovornosti na različite lokacije. S obzirom da je globalizacija poslovanja pružila tvrtkama mogućnost ulaska na tržišta različita od domaćeg, decentralizirani pristup omogućuje bolju prilagodbu međunarodnim tržištima, odnosno razvoj policentrične poslovne i marketinške strategije koja u obzir uzima specifičnosti svakog tržišta. Međutim, uspješnost decentralizacije poslovanja u velikoj mjeri ovisi identifikaciji i adresiranju kulturoloških razlika koje su karakteristične u kontekstu međunarodnog poslovanja. Nadalje, jedan od izazova je i domeni upravljanja, odnosno potrebno je razraditi adekvatne procedure te koristiti alate koji će omogućiti nesmetanu komunikaciju i interakciju između različitih jedinica i odjela međunarodne organizacije.
Kako poticati razvoj poduzetničkog mindseta i inovativnosti?
Prvo i osnovno, potrebno je razbiti mit o tome da se poduzetnici rađaju. Smatram da svatko od nas može postati i biti poduzetnik i inovator u svom području djelovanja. Potrebna nam je poduzetnička kultura u kojoj se potiču inovacije, ali i pruža podrška u vidu edukacija i mentoriranja. Nadalje, potrebno je neuspjeh percipirati kao priliku za učenje i stjecanje osobnog iskustva. Obrazovni sustav mora osigurati stjecanje teoretskih znanja potrebnih za unapređenje poduzetničkih kompetencija, ali i pružiti mogućnost studentima da, u sklopu projektne nastave, steknu iskustva na pokretanju i razvoju poduzetničkog pothvata. U velikoj mjeri, poduzetništvo i inovativnost podrazumijevaju rješavanje problema unutar i izvan organizacije. Iz tog razloga, važno je poticati kritičko mišljenje i kreativnost kroz sustav obrazovanja, naročito na visokoškolskoj razini.
Što je potrebno kako bi se pratile brze promjene u tehnološkom i poslovnom okruženju?
Činjenica je da je današnje tehnološko i poslovno okruženje vrlo dinamično. Stalne promjene potiču nužnost cjeloživotnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja kroz formalne i neformalne edukacije te izloženost informacijama poslovne i tehnološke prirode. Međutim, valja istaknuti i potrebu za kritičkim promišljanjem i objektivnim sagledavanjem promjena u tehnološkom i poslovnom okruženju. Primjerice, popularizacija generativne AI koju je predvodio ChatGPT rezultirala je visokom razinom oduševljenja mogućnostima te tehnologije, što je rezultiralo time da su neke kompanije počele razmatrati smanjenje broja zaposlenika kao odgovor na implementaciju generativne AI. Međutim, riječ je o tehnologiji koja je i dalje u razvojnoj fazi i koja ne daje uvijek optimalne rezultate u svim područjima, zbog čega je potrebno razvijati kritičko mišljenje kako bi se objektivno mogli ocijeniti rezultati generativne AI. Bez sumnje, navedena tehnologija će i dalje evoluirati te uključivati u različita područja tehnološke i poslovne domene, što daje veliku važnost kontinuiranom razvoju vještina i kompetencija potrebnih za korištenje alata i platformi baziranih na AI tehnologiji.
