ChatGPT će kraj agentske umjetne inteligencije djelovati kao kalkulator

Sljedeći val umjetne inteligencije neće samo generirati tekst, slike, kod i videozapise – već će donositi autonomne odluke i slijediti ciljeve. Koliko god alati kao ChatGPT bili impresivni, oni predstavljaju tek početak pravog potencijala umjetne inteligencije. A to je agentska AI.

Što je čini drugačijom od današnjih alata umjetne inteligencije? Ključna razlika između generativne i agentske AI leži u njihovom pristupu zadacima i donošenju odluka. Generativna AI, koja pokreće popularne alate poput ChatGPT-a, Google Geminija i Claudea, funkcionira kao nevjerojatno sofisticiran sustav za prepoznavanje uzoraka i dovršavanje zadataka. Kada je pokrenete, analizira ogromne količine podataka za treniranje kako bi generirala odgovarajuće odgovore – bilo da piše pjesmu, stvara sliku ili pomaže u otklanjanju pogrešaka u kodu. Iako je to impresivno, ti sustavi su u osnovi reaktivni, odgovaraju na specifične upite bez stvarnog razumijevanja konteksta ili dugoročnih ciljeva.

Agentska AI djeluje s određenim stupnjem autonomije. Ovi sustavi mogu postavljati vlastite ciljeve, razvijati strategije za njihovo postizanje i prilagođavati pristup promjenjivim okolnostima. Generativnu AI možete zamisliti kao visokokvalificiranog asistenta koji čeka upute, dok je agentska AI više poput kolege koji može samostalno preuzeti inicijativu i raditi prema širim ciljevima.

Primjerice, generativna AI može pomoći napisati e-mail na zahtjev, dok agentska AI može proaktivno pratiti pristiglu poštu, identificirati važne poruke koje zahtijevaju pažnju, sastaviti odgovarajuće odgovore na temelju prethodnih komunikacija te čak zakazati naknadne sastanke – sve to prilagođavajući svoj pristup na temelju vaših povratnih informacija i promjena prioriteta.

Prvi znakovi konvergencije između generativnih i agentskih sposobnosti već se pojavljuju u mainstream AI alatima kao ChatGPT. Nedavno uvođenje mogućnosti zakazivanja zadataka u njega predstavlja rani korak u ovom smjeru. Ta značajka omogućuje AI da djeluje poluautonomno, izvršava planirane radnje i održava kontinuirane odgovornosti bez stalnih uputa korisnika. Iako je još u ranoj fazi, ovo ukazuje na budućnost u kojoj sustavi umjetne inteligencije kombiniraju kreativne i analitičke sposobnosti generativne AI s autonomnim donošenjem odluka agentske AI.

Praktične primjene agentske AI mogle bi biti dalekosežne i transformativne. Zamislite AI sustav koji ne samo da pomaže u zakazivanju sastanaka već aktivno upravlja cijelim vašim radnim procesom, predviđajući uska grla, predlažući poboljšanja procesa i autonomno rješavajući rutinske zadatke bez stalnog nadzora. U proizvodnji bi agentska AI mogla upravljati cijelim proizvodnim linijama, ne samo slijedeći unaprijed programirane rutine već i aktivno optimizirajući procese te u stvarnom vremenu odgovarajući na nepredviđene izazove.

No, razvoj agentske AI nije bez izazova. Pitanja o transparentnosti donošenja odluka, etičkim granicama i prikladnim razinama autonomije zahtijevaju pažljivo razmatranje. Kako osigurati da ti sustavi ostanu usklađeni s ljudskim vrijednostima i interesima, a istovremeno zadrže sposobnost neovisnog djelovanja? Kako balansirati prednosti povećane automatizacije s potrebom za ljudskim nadzorom i kontrolom? Ovo su ključna pitanja koja će oblikovati budući razvoj agentskih AI sustava.

Prijelaz s isključivo generativne na agentsku AI predstavlja temeljno preispitivanje onoga što umjetna inteligencija može biti. Kako ovi sustavi postaju sofisticiraniji i rašireniji, imaju potencijal transformirati industrije, unaprijediti ljudske sposobnosti i otvoriti nove granice u suradnji ljudi i strojeva. Ključ će biti osigurati da ove tehnologije razvijamo i implementiramo promišljeno, s jasnim okvirima za odgovornost i kontrolu.