Čak 95 posto organizacija u Hrvatskoj nema strategiju za implementaciju generativne umjetne inteligencije

PwC Hrvatska i Hrvatski olimpijski odbor (HOO) su u Zagrebu predstavili rezultate osmog izdanja PwC-ovog globalnog istraživanja o sportu, koje donosi ključne uvide u stanje i buduće trendove sportske industrije u Hrvatskoj i svijetu.

Istraživanje je obuhvatilo 411 ispitanika iz 46 zemalja, a uključuje i doprinos 48 stručnjaka iz Hrvatske, čime su hrvatski rezultati postali važan dio ove prepoznate globalne analize. Pruža jedinstven uvid u stanje sportskog sektora kroz šest ključnih tema: ulaganja u sport, umjetna inteligencija (AI), ženski sport, organizacija velikih događaja, uloga države i komercijalni modeli.

Prema rezultatima istraživanja, 74 posto hrvatskih ispitanika vjeruje da će investitori nastaviti ulagati u prestižne sportske brendove, događaje i sadržaje, poput vrhunskih liga i timova, dok ih isto toliko smatra da su potrebni novi komercijalni modeli kako bi se privukla institucionalna ulaganja.

Rezultati pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek prisutna nedovoljna zainteresiranost privatnog kapitala za ulaganja u sport te se još uvijek najviše investicija očekuje od državnog kapitala ili trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, uz naglašenu zainteresiranost samo za najbolje lige i ekipe, te medijski atraktivne događaje. Pritom su najaktivnije korporacije čiji su proizvodi i usluge vrlo bliski sportskoj publici.

Čak 95 posto organizacija u Hrvatskoj nema strategiju za implementaciju generativne umjetne inteligencije, unatoč njenom potencijalu za poboljšanje iskustva navijača i analizu podataka.

Kad je u pitanju ženski sport, hrvatski stručnjaci optimistično gledaju na rast ženskog sporta, pri čemu 78 posto ispitanika predviđa dvoznamenkasti rast prihoda u narednih tri do pet godina, ali ističu potrebu za većom medijskom vidljivošću i ravnopravnijim financiranjem.

Očekuje se, također, potpora i inicijative državnih institucija, kao i poboljšanja u zakonskim okvirima, naročito za veće uključenje žena u upravljanju i trenažnim procesima. Međutim, i dalje postoji veliki nesrazmjer u financiranju ženskih sportskih klubova u odnosu na muške klubove.

Ne manje važno, financijski izazovi glavni su razlog zbog kojeg 42 posto hrvatskih ispitanika smatra da je organizacija velikih sportskih događaja otežana. Istovremeno, 74 posto podržava modele suorganizacije na više lokacija kao održivo rješenje.

Na pitanje o ulozi države u sektoru sporta i kvaliteti strategije razvoja sporta, samo 19 posto hrvatskih sudionika ocjenjuje strategiju razvoja sporta državnih institucija kao dovoljno kvalitetno osmišljenu. Glavni prioriteti uključuju promociju javnog zdravlja i nacionalnog identiteta, dok je podrška privatnim ulaganjima ocijenjena kao nedovoljna.

Prilikom predstavljanja rezultata, John Gašparac, partner u Odjelu revizije i računovodstvenog savjetovanja, PwC Hrvatska, je naglasio:

"Rezultati istraživanja pokazuju da su inovacije i strateška ulaganja ključni za budući razvoj sportskog sektora. Hrvatski doprinos ovom globalnom istraživanju osigurava potreban lokalni kontekst koji pomaže identificirati specifične izazove i prilike. Vidljivo je da se i u Hrvatskoj traže novi komercijalni modeli financiranja sporta, očekuje pomoć medija s još većim uključivanjem žena u sport i ističe svjesnost nedovoljnog korištenja i planiranja korištenja umjetne inteligencije u svim područjima sportskog sektora koji svakodnevno evoluira. Također, otvara se dodatan prostor za strateško promišljanje države, kompanija i pojedinaca u želji za potrebnim pozicioniranjem ove važne industrije čiji su potencijali neosporni."

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša u svom je obraćanju istaknuo:

"Ova vrlo interesantna tema govori o sportu na sasvim drugačiji način. Govori o sportu kao industriji, što je apsolutna činjenica, ako uzmemo u obzir strukturu BDP-a Europske unije s udjelom sporta od 2,2 posto ili oko 300 milijardi eura. Uz to, gotovo šest milijuna ljudi radi izravno u sportu EU. Kod nas, u Hrvatskoj, na je razini 1,6 posto udjela u BDP-u, ali je iznad mnogih industrija, odnosno segmenata hrvatskog gospodarstva. Ako znamo da nam turizam donosi godišnji prihod od 13 ili 14 milijardi eura, doprinos sporta u tome je najmanje deset posto. Smatram da je ovo istraživanje veliki korak u prepoznavanju sporta kao industrijske grane i zahvalni smo našim partnerima iz PwC-a na sjajno odrađenom poslu."