Čak 34 posto građana Hrvatske zamjećuje poboljšanje vlastite financijske situacije, unatoč inflaciji koja ostaje glavna briga

Inflacija i rast cijena vodeći su izazov za građane Hrvatske, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom pa se više troši primjerice na putovanja i restorane. Raste i broj onih koji očekuju bolje financijsko stanje u idućih godinu dana. 

Povećanje potrošnje zabilježeno u gotovo svim kategorijama

Prvi put MasterIndex donosi uvid i u prosječan iznos novca kojim građani Hrvastke raspolažu na mjesečnoj razini – prema procjenama samih ispitanika, ova suma svih redovnih i dodatnih prihoda iznosi 1.035 eura. S najviše novca raspolažu oni u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (1.224 eura), a značajno manje (751  eura) imaju oni u dobi od 18 do 29 godina, pri čemu njih 13 posto navodi da nemaju nikakva raspoloživa sredstva.

Najveći dio prihoda se troši na hranu i piće (prosječno 234 eura mjesečno po ispitaniku), odjeću i obuću (113 eura), a zatim na kredite (86 eura) te štednju i ulaganja (72 eura). Ostale kategorije potrošnje uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz, te izlaske i kulturu, gdje se primjerice mjesečno troši oko 41 euro, dok se na edukaciju troši 25 eura. Ispitanici od 30 do 39 godina troše u prosjeku najviše.

Paralelno, 83 posto građana ističe da su poremećaji na tržištu i inflacija utjecali na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu. Više se troši na prehrambene namirnice za pripremu kod kuće (68 posto), a najveći je porast u odnosu na prošlu godinu vidljiv u kategorijama putovanja i restorana na koje sada više troši 45 posto ispitanika. Veća potrošnja nego godinu dana ranije uočava se i za neke druge kategorije: namještaj, odjeća, kulturni događaji, dostava hrane, različiti gadgeti.

Građani su pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama (93 posto) i usporedbu cijena (88 posto). Istovremeno, 74 posto smatra da nije vrijeme za veća ulaganja – npr. kupnju stana ili automobila. 

Pozitivna financijska perspektiva, pogotovo među mladima

Vidljivi su značajni pomaci u percepciji financijske situacije među građanima Hrvatske u odnosu na prethodnu godinu. Dok 24 posto ispitanika smatra da je njihova financijska situacija lošija nego prije godinu dana, što je za 10 postotnih bodova manje nego 2023., čak 34 posto njih procjenjuje da im je financijska situacija bolja, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2023.

Istraživanje također otkriva smanjenje pesimizma kada je riječ o budućnosti. Tek 15 posto ispitanika očekuje pogoršanje svoje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, čak 35 posto svih ispitanika očekuje poboljšanje svojih financija, a optimizam raste pogotovo među mlađom populacijom – među ispitanicima u dobi od 18 do 29 godina taj postotak raste na 44 posto.

„Ovaj optimistični pomak na koji upozorava MasterIndex potvrđuje i naše istraživanje Experience Economy provedeno u siječnju u nizu zemalja, ali i u Hrvatskoj. Prema rezultatima, kako Hrvati postaju optimističniji u pogledu svoje financijske budućnosti, vidimo i porast potrošnje na iskustva. Tako će ove godine 57 posto građana trošiti na putovanja, glazbene festivale i gastronomske avanture više nego prošle godine“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Iskustva poput ovih dostupna su na našem priceless.com čime podržavamo potrošačke navike potvrđene u oba istraživanja, i dajemo doprinos razvoju turističke ponude u Hrvatskoj.“

Inflacija glavna briga građana

Inflacija i rast cijena i dalje su na vrhu liste briga građana Hrvatske s 58 posto ispitanika koji to ističu kao glavni problem, iako je to za 6 postotnih bodova manje u odnosu na prošlu godinu. Rastući trend se primjećuje u područjima kriminala i korupcije, gdje svaka treća osoba (34 posto) izražava zabrinutost, što je povećanje od čak 12 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu.

Građane također zabrinjavaju smanjenje životnog standarda, nemogućnost plaćanja vlastitih troškova, pad kvalitete zdravstvene zaštite, kao i teme poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Te teme zaokružuju gornju polovicu ljestvice najvećih briga.

U donjem dijelu ljestvice, između ostalog, navedeni su izazovi kao što su nedovoljno radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografski trendovi i pad kvalitete obrazovanja.