Velika ulaganja u telekom infrastrukturu koja bi zbog deregulacije mogla propasti

Pro-Ping, kao mali alternativni telekom već godinama pruža svoje usluge prvenstveno u ruralnim krajevima hrvatske, ističe za ICTbusiness.info o deregulaciji domaćeg telekomunikacijskog tržišta direktor ProPinga Marijan Rengel i dodaj kako su dosad uložili preko 10 milijuna eura u izgradnju optičke infrastrukture, omogućili su spajanje za preko 50 tisuća kućanstava u sjeverozapadnoj i istočnoj hrvatskoj.

„I to sve u ruralnim područjima. I dalje gradimo i radimo, i borimo se. I zbog svega toga, iskreno, ne vidimo niti jedan valjani razlog za deregulaciju HT-a. Malo nas smeta i komentar HAKOM-a da će deregulacija potaknuti investicije u ruralnim krajevima. Ovim pravilnikom o deregulaciji nas se ne motivira već nas se isključivo demotivira da gradimo. Tjera nas se da smanjimo pokrivenost na razini geografske segmentacije (općina/grad) koje su uzete kao referentne ako ne želimo da HT bude dereguliran. Vodi li to ka investiranju ili smanjenju istog? Hože li biti veća ili niža pokrivenost na razini geografske jedinice?  Znate li vi što će značiti za nas kada će HT doći na naše područje, kada će ponuditi MaxTV usluge sa svim ekstra paketima gratis, neograničenim fiksnim telefonom, sa gigabitnim internetom i mobilnom telefonijom za cijelu obitelj i sa 5 mobilnih uređaja za samo 1 kunu. I to će još sve zapakirati u Magenta pakete sa enormnim popustima i po Magenta cijeni. Gdje smo mi u toj priči za godinu-dvije“, pita se Rengel.

Nadalje napominje kako je pitanje zašto se je radila razlika između tržišta niskog i visokog kapaciteta te nadalje napominje da li se zaista misli da većinu korisnika brzina od 70-100Mb/s ne zadovoljava.  To je ono što HT nudi u dobrom dijelu ruralne hrvatske putem VDSL tehnologije i onda taj cijeli segment mičemo iz jednadžbe deregulacije.

„Pro-Ping ima 100% VHCN tržišta u nekoj geografskoj jedinici. U stvarnosti zapravo držimo 1% tržišta. Plastičnije, od 1.000 korisnika fiksnih usluga, Pro-Ping ima 10 korisnika. Da li je HT trebao biti dereguliran u ovoj situaciji? Najbolje od svega je to što u velikoj većini područja gdje alternativni operatori imaju izgrađenu VHCN mrežu HT ne nudi svoje usluge putem te infrastrukture. Ne bi li to trebao biti preduvjet za deregulaciju? Trebalo se je postaviti da ako HT dvije godine nije uspio preći x% tržišta, onda ćemo ga deregulirati na tom geografskom području, ne ovako. I svakako gledati cijelo tržište“, navodi kao primjer Rengel.

Nadalje, prema njegovim riječima većinu mreža u ruralnim sredinama izgradili su mali alternativni operatori, a dodaje kako imaju velike probleme oko kupovine sadržaja za TV usluge te je gotovo nemoguće ponuditi mobilnu telefoniju njihovim korisnicima, jer iako je mobilna zaštićena i ograničena na samo tri telekom operatora u Hrvatskoj, nije regulirana i nema jednostavnog načina za alternativne operatore da uđu u taj segment - čitaj: preskupo. „Umjesto da nas se zaštiti i da nam se pomogne, što smo ostali u svojim krajevima, radili i gradili, što smatramo da svi i mimo velikih gradova zaslužuju iste standarde života i iste prilike, nama se pušta lisica u kokošinjac. Što mislite kako će to završiti? No, bez obzira na vjetrove koji nam stalno pušu u prsa mi hrabro nastavljamo dalje sa borbom za sve naše sadašnje i buduće korisnike i pružanju najkvalitetnije usluge po najpovoljnijim cijenama“, zaključuje Rengel.