Velika ulaganja u 5G se nastavljaju usprkos preprekama

Najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom obzirom na korisničke potrebe intenzivno radi na izgradnji 5G mreže, pojašnjava za ICTbusiness.info Nataša Malić, direktorica Sektora za planiranje i inženjering pristupnih mreža HT-a. Prema njezinim riječima 5G mreže se danas grade na dva načina i to na frekvencijama koje omogućuju jako velike brzine prijenosa podataka odnosno na C-bandu, ali i na nižim frekvencijskim pojasevima i to najniže na 700 MHz budući da ovaj dio spektra omogućuje jako veliko pokrivanje, ali zbog svojih tehničkih karakteristika i mnogo niže brzine prijenosa podataka.

Kada se govori o pokrivenosti 5G mrežom treba uzeti u obzir da telekomi grade u tzv. visokom i niskom frekvencijskom području i to tako da su se odlučili na jedno ili drugo (češće) ili oboje (nešto rjeđe), što naravno ovisi o potrebama korisnika na terenu.

Kada se pogleda pak populacijska pokrivenost, Nataša Malić ističe kako smo bolji od mnogih europskih zemalja. Neke procjene govore kako je to danas oko 82 posto populacije, što je iznad europskog prosjeka, pri čemu naravno treba uzeti u obzir da li je riječ o 5G pokrivenosti visokim ili niskim frekvencijama.

„Treba reći kako se današnja 5G mreža oslanja na 4G mrežu, a dolazak 5G standalone mreže odnosno samostalne 5G mreže ovisit će prije svega o procjeni kada se za time pokaže stvarna potreba. Riječ o velikoj investiciji, treba prije svega postojati dovoljan broj uređaja koji to podržavaju, a naše tržište još uvijek nije zrelo za standalone u smislu da 5G kao tehnologija još uvijek sazrijeva i trebat će neko vrijeme da dođe do „zrelije“ faze kada će njen puni potencijal doći do punog izražaja. Uostalom, prve standalone mreže u Europi su tek krenule ili kreću do kraja godine. HT ima plan uvesti 5G standalone mrežu i trenutno smo u pripremnoj fazi, ali još uvijek ne mogu govoriti kada će se to dogoditi. Dijelom to ovisi i o samim proizvođačima pametnih telefona jer s njima moramo proći provjeru usklađenosti“, ističe Nataša Malić.

Kada je pak riječ o fixed wireless accessu HT danas već ima svoj proizvod na tržištu, pojašnjava Nataša Malić i dodaje da tamo gdje je dolazak optike upitan zbog visine investicije, 5G fixed wireless access je rješenje koje omogućava velike brzine, a postiže se izgradnjom 5G tehnologije na C-bandu.

„Kada govorimo o planovima za daljnju izgradnju 5G mreže, pogotovo u C-bandu,  plan je graditi tamo gdje postoje korisničke potrebe, a veliki nam je fokus na našoj obali gdje je ljeti višestruko povećana potreba za prijenosom podataka, u odnosu na ostatak godine, s čim se 4G tehnologija više ne može nositi“, objašnjava Nataša Malić.

Ona dalje ističe kako je kroz postojeći 5G itekako moguće postići impresivne brzine i garantirati ih dok na njima nema (pre)veliki broj korisnika, dok prebacivanje 5G na standalone u odnosu na 4G nudi ne samo veću brzinu, nego i garanciju za mnogo veću razinu kvalitete usluge.

„5G samostalna mreža donosi 5G network slicing odnosno 'rezanje mreže' što daje mogućnost dodjele resursa svakom pojedinom korisniku odnosno pojedinoj usluzi. Sve to dolazi poglavito do izražaja kada će se 5G 'zapuniti', daleko smo još od toga ali i taj će trenutak doći. Korištenje odsječaka donijet će mogućnost optimalnog korištenja ograničenog resursa poput radiofrekvencijskog spektra“, objašnjava Nataša Malić.

Prema podacima HT-a najveći hrvatski telekom je na kraju trećeg kvartala ove godine imao približno 2,4 milijuna korisnika, točnije 2.391 milijuna u mobilnoj telefoniji, a njih gotovo 25 posto koristilo je 5G mobilne uređaje.

„Čak 80 posto je udio video prometa što kroz razne streaming platforme, što kroz društvene mreže“, pojašnjava Nataša Malić i dodaje kako je to veliko opterećenje za mrežu jer korisnici imaju velika očekivanja.

Još malo o brojkama, najnoviji podaci HAKOM-a pokazuju kako je u mobilnom segmentu broj širokopojasnih korisnika 5,52 milijuna uz rast od 7,65 posto od čega 3,68 milijuna otpada na 3G i 4G privatne korisnike kojih je 2,21 posto. Broj 5G privatnih korisnika veći je čak 190,72 posto u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine i zaustavio se na 525,62 tisuće.

Kada se pak pogleda broj priključaka putem usluge pristupa internetu na fiksnoj lokaciji putem pokretne mreže uz 5G mrežu odnosno fixed wireless access što je bio i jedan od ključnih argumenata za uvođenje 5G on je dosegao je 7 tisuća, a njezin rast u drugom kvartalu u segmentu privatnih korisnika je gotovo 310 posto. Kako korisnici polako prelaze na 5G, tako je broj priključaka putem usluge pristupa internetu na fiksnoj lokaciji putem pokretne mreže manji je 3,25 posto i zaustavio se na 214,67 tisuća.

Podsjetimo, početkom ove godine HAKOM je putem aukcije dodijelio nove 5G frekvencijske spektre kako bi telekomi mogli u narednom razdoblju, jer su frekvencije dane na korištenje na idućih 15 godina planirati razvoj prije svega 5G mreža.

Nakon šest tjedana nadmetanja Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dodijelila je radiofrekvencijski spektar za mreže pokretnih komunikacija i državi ukupno uprihodila 339 milijuna eura. Koncesije su dodijeljene u frekvencijskim pojasevima 800 MHz (791-821/832-862 MHz), 900 MHz (880-915 MHz/ 925-960 MHz), 1800 MHz (1710-1785/1805-1880 MHz), 2100 MHz (1920 – 1980/2110 – 2170 MHz), 2600 MHz (2500-2570/2620-2690 MHz) na nacionalnoj razini te 3600 MHz (3400-3800 MHz) na regionalnoj razini.

Takvu mrežu treba i kontinuirano graditi, a kako ističe Nataša Malić na terenu je vrlo šarolika situacija i u nekim jedinicama lokalne uprave i samouprave nema problema kod izgradnje novih baznih stanica, a kod drugih postoje veliki problemi.

„Neke nas pozivaju da dođemo i gradimo jer time žele osigurati preduvjete da mladi ne odlaze jer danas jedan od najvažnijih preduvjeta uz to da imate i struju i vodu jest da imate i Internet. Druge su svjesne da im je za javne servise i gospodarstvo ključno imati odgovarajuću infrastrukturu i 5G. Industrije najviše interesira kako ubrzati i automatizirati proizvodnju. Tvornicama koje imaju robote problem je što su oni spojeni preko žica i ako se ta žica pokvari proizvodnja staje što stvara gubitak. Zbog toga smatraju da bi 5G kontrola robota bila pouzdanija. A onda opet imate i paradoks gdje mnoga područja gdje postoji potreba za velikim kapacitetima, gdje se 4G više ne može nositi s potrebama i gdje bi za proširenje kapaciteta mobilne mreže trebalo graditi novu baznu stanicu, žele bržu internetsku vezu, ali im smeta bazna stanica. Tada nastaju problemi jer cijelo okruženje vidi taj stup kao nešto loše, postoje lokacije gdje se organiziraju prosvjedi, gdje jedince lokalne samouprave ne žele izdati suglasnost, gdje nakon što je sve dogovoreno i sve dozvole ishođene ipak ne žele promijeniti prostorni plan. Ali i dalje bi brži Internet. Nema smart city koncepta bez mreža koja će omogućiti sve smart city usluge. Stalno se trudimo razgovarati s ljudima i objasniti im važnost dolaska 5G mreže i kako će im koristiti i omogućiti veću kvalitetu života, te i zakonske regulative koje ga prate, a prema kojoj je Hrvatska mnogo rigoroznija nego većina europskih zemalja. Kada se gradi bazna stanica za svaku se moraju dobiti posebni uvjeti gradnje, izrađuje se glavni projekt, traže potvrde na glavni projekt, a u paraleli idu potvrde za usklađenost razina zračenja sa svim propisima. Prije svake izgradnje bazne stanice provjeravamo razine elektromagnetskog zračenja,  što rade neovisne firme i to za sve osjetljive točke u blizini bazne stanice. Nakon što se bazna stanica izgradi rade se i mjerenja stvarnog stanja na terenu i uspoređuju se prije napravljenim simulacijama elektromagnetskog zračenja. Tek tada za finalno puštanje u rad, odnosno dobivanje uporabne dozvole moramo dobiti potvrde regulatora HAKOM-a i Ministarstva zdravstva. Isti postupak provjere razina elektromagnetskog zračenja i izdavanja suglasnosti se ponavlja i za svako dodavanje novih resursa na postojeću baznu stanicu. Zbog vrlo složene procedura izgradnja bazne stanice može trajati i do godinu dana, pa i duže“, zaključuje Nataša Malić.

Da konkretiziramo, povećanje brzine interneta ima izravan pozitivan utjecaj na gospodarstvo, a pogotovo kad je 5G u pitanju budući da se procjenjuje kako će 5G donijeti više od 1,3 milijarde eura hrvatskom gospodarstvu, uz pozitivne efekte u svim industrijama i županijama. Hrvatska će bez sumnje imati višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže od troškova razvoja te infrastrukture, zbog čega je presudno da svi dionici: poslovni i javni sektor, ministarstva, županije i jedinice lokalne samouprave aktivno sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti da 5G iskoristi svoj potencijal.

Alternativa baš i nije alternativa. Barem ne ako želimo biti dijelom digitalnog svijeta. Uostalom zadnji Ericssonov Mobility Report predviđa 20 do 30 postotno povećanje mobilnog podatkovnog prometa u većini svjetskih regija, s najvećim porastom udjela 5G. Zašto? Jer nijedan druga mreža neće to moći apsorbirati, zato su migracije s 2G, 3G i 4G na 5G ne samo poželjne nego prijeko potrebne, dapače nužne. Osim ako nekome ne odgovara nemati Internet ili koristit gotovo sve digitalne usluge. I to je opcija. Ili nije?