Nove tehnologije i rješenja guraju IoT prema naprijed

Postoji cijeli niz projekata zasnovanih na internetu stvari koje provodi ne samo industrija nego i znanstvena zajednica i kojima je cilj prikupiti više saznanja o tome na koji način onečišćenje utječe na naš planet i kako ga smanjiti, na koji način funkcionira život u oceanima, do različitih projekata u području zdravstva, ističe za ICTbusiness.info Marina Pavlić iz tvrtke Odašiljači i veze gdje radi na istraživanju i razvoju i vođenju projekata.

Prema njezinim riječima, danas IoT rješenja guraju naprijed tehnologije poput umjetne inteligencije, Edge i Cloud computinga, bežičnih i mobilnih mreža i analitika velikih količina podataka koje se prikupljaju putem IoT rješenja.

Mnogi danas govore o važnosti IoT rješenja. Koji su ključni smjerovi razvoja danas?

Pojava Interneta stvari (IoT) potakla nas je da preispitamo svakodnevne životne navike, učinkovitost postojećih industrijskih procesa, kvalitetu komunalnih i javnih usluga koje svakodnevno koristimo kao i tehnologije kojima smo prije pojave IoT-a pokušavali očuvati okoliš i smanjiti zagađenje. Sagledavši sve mogućnosti ove nove tehnologije uočeno je da IoT daje odgovor na sva nabrojana pitanja. Danas je u okviru IoT-a fokus na M2M, automatskom prijenosu i razmjeni podataka između uređaja, strojeva i različitih aplikacija čija se primjena nalazi u vrlo različitim područjima, od kućanstava, industrije, prometa, trgovine, naplati usluga i u svim drugim područjima.

U posljednje vrijeme intenzivno se razvija partnerstvo interneta stvari i umjetne inteligencije što znači da bi se pametnija budućnost mogla dogoditi prije nego što mislimo. Budućnost interneta stvari duboko je povezana s tri ključne tehnologije.

U prvom redu to je umjetna inteligencija koja će u budućnosti omogućiti distribuiranu obradu podataka na rubu IoT mreže. Umjetna inteligencija će omogućiti IoT uređajima da se oslanjaju na prikupljene podatke i obrađuju informacije poput ljudi. Općenito govoreći umjetna inteligencija internetu stvari donosi inovativnu super moć.

Druga ključna tehnologija koja će utjecati na razvoj industrijskog IoT-a su mobilne i bežične mreže slijedećih generacija.

Zbog ogromnih količina podataka koje se povezuju s IoT, kao treću važnu tehnologiju koja određuje smjer razvoja IoT-a treba istaknuti Big Data. IoT uređaji prikupljaju i razmjenjuju informacije o našim svakodnevnim aktivnostima i industrijskim procesima i svakodnevno generiraju milijarde GB podataka.

Osim toga, danas se smatra da će daljnji razvoj distribuiranih sustava poput Edge Computinga te Cloud Computinga najviše utjecati na daljnji razvoj IoT-a.

Gdje sve i kako danas mogu biti iskorištena IoT rješenja?

Da bi sve stvari koje nas okružju priključili na internet i na taj način s njima efikasnije upravljali, možemo reći da su IoT rješenja zastupljena u svim sferama života. Internet stvari zaživio je u okviru Smart Home i Smart City rješenja, ali i u industriji i medicini, u područjima brige o zdravlju, djeci, starijim i bolesnim osobama.

U okviru Smart City rješenja IoT je svoju primjenu pronašao u područjima javnih i komunalnih usluga, poput svakodnevnog daljinskog očitanja energenata, efikasnijeg upravljanja javnom rasvjetom ili gospodarenja komunalnim otpadom, povećanju sigurnosti prometa i transporta, upravljanja javnom rasvjetom, zaštitom okoliša i mnogim drugim područjima.

Poseban je naglasak na razvoju industrijskog IoT-a koji uključuje industrijsku proizvodnju, agronomiju, pomorske djelatnosti, logistiku i slične grane gospodarstva zbog podizanja gospodarskih pokazatelja. IoT je jedna od pokretačkih tehnologija Industrije 4.0 jer omogućuje poboljšanu automatizaciju, prikupljanje podataka i analitiku, uz optimizaciju poslovnih procesa i rada.

U svim nabrojanim područjima IoT je zaživio u toj mjeri da se sa sigurnošću može konstatirati da je danas u svijetu spojeno više od 15 milijardi IoT uređaja, dakle minimalno dva uređaja po stanovniku Zemlje, pri čemu se predviđa da će ih u skoroj budućnosti biti znatno više.

Osim toga, postoji cijeli niz projekata zasnovanih na internetu stvari koje provodi znanstvena zajednica i kojima je cilj prikupiti više saznanja o tome na koji način funkcionira život u oceanima, na koji način zagađenje utječe na naš planet i kako ga smanjiti, do različitih medicinskih projekata.

IoT rješenja mogu se podijeliti u tri segmenta kada je riječ o njihovoj implementaciji - senzorika, prijenosni sustav i pohrana i obrada podataka. Kako to sve posložiti jer postoje razna rješenja u svim segmentima?

Na tržištu su danas dostupna različita Smart Home kućna IoT rješenja koja se mogu nabaviti u maloprodajnim trgovačkim lancima i koja su user friendly za korisnike koji imaju određena tehnička znanja. Za ozbiljnija, profesionalna Smart Home rješenja kao i za industrijske potrebe, IoT se naručuje od davatelja IoT usluga. U ovom slučaju pružatelj usluge brine o svim aspektima odabira senzora, prijenosnog rješenja, pohrani, obradi i sigurnosti podataka i profesionalno pruža IoT uslugu kao i ostale telekom usluge, bez da korisnika opterećuje tehničkim detaljima. Bez obzira o kojoj IoT tehnologiji govorimo u kontekstu profesionalnih IoT rješenja raspravlja se o više tema. Aktualna tema sigurnosti interneta i svih mrežnih tehnologija prenosi se i na IoT, dakle pitanja sigurnosti IoT senzora, kriptiranja podataka te pitanja sigurnosti i vlasništva Clouda u koji se podaci pohranjuju. Ako govorimo u kontekstu EU, pravna regulacija IoT u nadležnosti je Digital Single Marketa, tijela Europske Komisije. Na IoT se primjenjuje Direktiva (EU) 2014/53/EU koja pokriva tržište radio opreme, zatim Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), Direktiva (EU) 2013/40/EU o napadima na informacijske sustave i o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije. Profesionalni pružatelji IoT usluga dužni su omogućiti da je svaki segment mreže osiguran od zlouporabe.

Ako s korisničke strane gledamo na koji se način profesionalne IoT usluge pružaju u Hrvatskoj, situacija je identična onoj u EU. Ponuda IoT tehnologija je raznovrsna i korisnik može odabrati različita IoT rješenja, dobiti informaciju o kvaliteti i tehničkim karakteristikama krajnjih uređaja i načinu kriptiranja podataka. Korisnik također može saznati gdje se njegovi prikupljani podaci pohranjuju i obrađuju, u Hrvatskoj ili van nje, i već prema vlastitim stavovima i zahtjevima, ima dovoljno izbora da odabere pružatelja IoT usluge.

U segmentu prijenosa postoje i posebne mreže, koriste se i telekom mreže. U kojem smjeru ide razvoj tih rješenja?

Uvijek naglašavam da se u području telekomunikacija postoje različita tehnološka rješenja za istu uslugu. Ako govorimo o segmentu prijenosa dakako da su posebne mreže najbolja, ali i najskuplja rješenja i za najveći dio korisnika neisplativa. Posebne mreže su rješenje za posebne korisnike koji ni na koji način ne žele dijeliti mrežu s drugim korisnicima. Takvi korisnici obično su posebne službe, ponekad industrija koji će investirati u izgradnju svojih privatnih mreža. Klasični privatni korisnici ne samo u pogledu IoT-a nego i kod korištenja drugih telekom usluga koriste komercijalne mreže. Bogate industrije grade i vlastite 5G, IoT i neke druge mreže dok ostali koriste rješenja različitih pružatelja telekom usluga. Za korisnike su takva rješenja više isplativa i zadovoljavaju sve njihove zahtjeve.

Analitika podataka iza IoT rješenja, njihova vizualizacija zapravo je ključ uspjeha ove tehnologije. Kako to osigurati?

Ako govorimo o profesionalnim IoT rješenjima, svaki pružatelj IoT usluge osigurat će i analitiku i vizualizaciju podataka svojim korisnicima. Dapače, kod velikih i ozbiljnih poslovnih IoT rješenja, izgled aplikacije se prilagođava potrebama korisnika. Ovdje posebno mislim na industrijska IoT rješenja. Kod manje profesionalnih IoT rješenja također postoji analitika i vizualizacija, ali nisam upoznata s kvalitetom takvih rješenja. Pretpostavljam da su manje profesionalna, što ne znači da ne zadovoljavaju potrebe dijela privatnih korisnika.

Što vi vidite kao ključnu prepreku većeg korištenja IoT tehnologija?

Ključne prepreke masovnog korištenja IoT-a slične su općenitim preprekama za prijelaz na industriju 4.0. To je prije svega pitanje razumijevanja novih tehnologija od strane ljudi koji donose odluke, njihove znatiželje da usvoje nova znanja i da se odluče zamijeniti postojeće starije tehnologije novima, za koje dokazano postoje podaci o financijskim uštedama koje im mogu donijeti. Već to je dovoljan razlog za uvođenje IoT-a. Osim toga, ljudi nisu skloni promjenama i svaka industrijska revolucija se teško probijala. Ljudi naviknuti na određenu tehnologiju teško je zamjenjuju novom, što je opće poznata činjenica, od zamjene ljudskog rada strojnim radom, uvođenja parnog stroja preko IoT-a, do zamjene osobnog automobila robo taxijem u budućnosti. Koji je tome razlog teško je reći, ali čini mi se da je razlog mješavina neznanja, inertnosti i straha. Vjerujem da će standardizacija i regulacija IoT-a na razini EU, srušiti sve prepreke za veće korištenje IoT-a.