Digitalna ekonomija nemoguća je bez kvalitetne infrastrukture, a tome u prilog govore i brojke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) koje pokazuju da ako se penetracija mobilne širokopojasne mreže poveća za 10 posto, to uzrokuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,6-2,8 posto kod razvijenih zemalja, dok je kod manje razvijenih to između 3 i 7 posto.
Analiza ITU pokazuje da rast fiksnog širokopojasnog pristupa od 10 posto donosi rast gospodarstva na razini od 3,5 do 6 posto kod razvijenih zemalja, dok se kod manje razvijenih to penje i na čak 10 do 15 posto.
Rast internetskog prometa drastičan je posljednjih godina. Digitalni podaci koji proizlaze iz digitalnih otisaka osobnih, društvenih i poslovnih aktivnosti davne su 1992. godine donosili promet od 100 GB dnevno, a dosegli su 45 tisuća GB u sekundi u 2017. godini. Do 2022. globalni IP promet odnosno internetski promet trebao bi dosegnuti čak 150.700 GB u sekundi.
Pritom ne treba zaboraviti, napominju u analizi ITU i UN-a, da dolazak interneta stvari (IoT) i industrije 4.0 dodatno potiče eksponencijalan rast potrošnje prijenosa podataka, što rezultira i gospodarskim rastom. Danas digitalna ekonomija koja briše granice u EU, ali i cijelom svijetu, donosi nove oblike trgovine, prodaje roba i usluga na jednostavan i brz način, bilo kada i bilo gdje u svijetu. Sve te promjene donose i novu paradigmu u kojoj se pokušava naći način kako stvoriti kvalitetan porezni okvir za internetsku trgovinu jer s promjenama načina prodaje nisu se promijenili načini oporezivanja. Upravo je to danas jedna od velikih prepreka daljnjem razvoju ovog dijela digitalne ekonomije, smatraju analitičari.
Podaci kao nova digitalna valuta
Potpuno novi "lanac vrijednosti podataka" koji se stvara evoluirao je i uključuje tvrtke koje se bave prikupljanjem podataka, proizvodnjom uvida u podatke, pohranu velikih količina podataka, analizu i modeliranje. Stvaranje vrijednosti nastaje nakon što se podaci transformiraju u digitalnu inteligenciju i unovče putem komercijalne upotrebe.
U to danas ulaze i sustavi koji su bazirani na strojnom učenju (machine learning), dubokom učenju (deep learning) te onome što zovemo umjetna inteligencija (UI odnosno AI). Tim alatima omogućeno je da se uz pomoć matematičkih algoritama i sustava neuronskih mreža, a na osnovu povijesnih podataka sustav uči i omogućuje predviđanje i donošenje odluka. Nova procesorska snaga i sustavi super računala na ovakav način mogu analizirati stotine milijuna podataka u sekundi i pomoći primjerice u medicinskoj dijagnostici, ali i upravljanju tvornicama, predviđanjima gospodarskih kretanja.
Prikupljanje, obrada i analiza podatka danas su ključ, a to je sve nemoguće bez kvalitetne infrastrukture što sve u konačnici potiče gospodarski rast i razvoj.
Istraživanje OECD-a pokazuje kako je rast brzina širokopojasnog pristupa internetu godišnje pridonio u prosjeku s 0,4 postotnih poena rasta BDP-a visokorazvijenih država, a onih slabije čak do 6 posto u razdoblju od pet godina. Ovisno o definiciji, procjena veličine digitalne ekonomije kreću se od 4,5 do 15,5 posto svjetskog BDP-a. Što se tiče dodane vrijednosti u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), SAD i Kina zajedno čine čak 40 posto ukupne svjetske dodane vrijednosti. Prema udjelu u BDP-u, ICT sektor je najveći u Tajvanu, Irskoj i Maleziji.
Globalna zaposlenost u ICT sektoru povećala se s 34 milijuna u 2010. godini na 39 milijuna u 2015. godini. Udio ICT sektora u ukupnoj zaposlenosti porasla je u istom razdoblju s 1,8 na 2 posto. Kako bi se nastavio rast ICT sektora i gospodarstva općenito, ključna je kvalitetna infrastruktura, ali i dostupnost u smislu cijena.
Prema posljednjim podacima ITU (International Telecommunication Union) u prosjeku se cijene usluga mobilnog glasovnog prometa, prijenosa podataka u mobilnoj mreži i usluga fiksne širokopojasne mreže neprestano smanjuju, a u nekim zemljama čak i dramatično. Globalno telekomunikacijske usluge i ICT usluge postaju sve pristupačnije.
Međutim, oba ova pozitivna trenda ne donose brži rast penetracije interneta, što sugerira da postoje i druge prepreke u korištenju Interneta, zaključuje ITU u svojem statističkom izvješću „Measuring Digital Development: ICT Price Trends 2019“. "U vrijeme COVID-19 pandemije imati pristup internetu bilo je važnije nego ikad prije. Ljudi koji ga nemaju možda neće imati informacije o tome kako se zaštititi od koronavirusa, neće moći raditi od kuće, učiti na daljinu i povezivati se s obitelji i prijateljima“, zaključio je Houlin Zhao, generalni tajnik ITU-a.
Podaci ITU-a govore i kako je prosječna cijena 1,5 GB paketa podataka u mobilnoj telefoniji pala na svjetskoj razini u prosjeku 7 posto u razdoblju od 2013. do 2019. godine.
Kada pak govorimo o prosječnoj cijeni fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, prema istraživanju ITU, pad u promatranom razdoblju 2008. do 2019. godine bio je gotovo 50 posto. Tako je s prosječnih 44 dolara mjesečno cijena pala na 27 dolara mjesečno.
Rast tržišta i korisničkih zahtjeva
Učinkovite i pouzdane komunikacijske usluge temelj su društveno-ekonomskog rasta u mnogim zemljama, što je nemoguće bez novih ulaganja. Danas je posve jasno kako će nastavak rasta dostupnosti novih tehnologija u mobilnim i fiksnim mrežama donijeti nove poslove i nove poslovne modele u segmentu interneta stvari, industrije 4.0, ali i digitalizirati i optimizirati javnu upravu. Za sve to potrebna su i ICT znanja, vještine koje se mogu među ostalim naučiti i online. Kreiranje novih poslova i poslovnih modela posljednjih godina veće je nego ikad.
Kvaliteta mobilnih mreža u Hrvatskoj na zavidnoj je razini. Testiranje koje je među 94 pružatelja mobilnih usluga u 28 zemalja Europe proveo najveći europski časopis za telekomunikacije Connect u partnerstvu s globalnom savjetodavnom tvrtkom umlaut, referentnom u testiranju mobilnih mreža pokazuje kako je na ljestvici 28 zemalja Europe Hrvatska na 12. mjestu, ostavljajući iza sebe zemlje kao što su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Poljska, Italija, Irska, Španjolska. Prema istom istraživanju A1 je najbolja mobilna mreža u Hrvatskoj. Ocjenjivanje je provedeno na milijunima uzoraka prikupljenih putem crowdsourcinga od korisnika pametnih telefona tijekom 24 tjedna u razdoblju od 14. listopada 2019. do 29. ožujka 2020. godine bez najave operatorima što ovo istraživanje čini jako relevantnim.
Sasvim je jasno da će ulaganje u fiksnu i mobilnu telekomunikacijsku infrastrukturu donijeti u skoroj budućnosti rast novih digitalnih rješenja i usluga kao pokretača cjelokupnog gospodarstva.
Neke tvrtke zanima samo smještaj njihovih servera, no pored samog smještaja ključno je osigurati i da oni rade u optimalnim uvjetima uz visoku pouzdanost, što je moguće korištenjem profesionalnog vođenog data centra kakav je onaj tvrtke Digital Realty u Zagrebu.
Nokia je predstavila kameru koja donosi multimedijski streaming od 360 stupnjeva putem 5G, Wi-Fi i Ethernet povezivanja. Uređaj je vodootporan, otporan na udarce i unaprijed instaliran softver i hardver za kibernetičku sigurnost.
Appleovi modemi koji su sami razvili zamijenit će Qualcommova rješenja u iPhone uređajima do 2027. Izvješća pokazuju da bi se Appleovi interni čipovi prvi put koristili u ažuriranju serije iPhone SE zakazanom za početak 2025. godine.
