Brzina promjena još se povećala u vrijeme krize, transformacijski projekti su čak i ubrzani, a promijenio se i način na koji radimo, ističe Tomislav Balun, poslovni direktor IBM Hrvatska za ICT Business.info. Prema njegovim riječima svi su razmišljali kako se prilagoditi, kako stvoriti nove modele rada, kako osigurati kontinuitet poslovanja te na koji način iskoristiti cloud rješenja u prilagođavanju krizi.
Vidljivo je kako su se određeni sektori vrlo brzo prilagodili novoj stvarnosti i vrlo brzo su se snašli, tu bih recimo istaknuo telekome, ističe Balun i dodaje da bez brzine i podrške telekoma rad s udaljenih lokacija ne bi bio moguć, nastava ne bi bila moguća, interakcije među ljudima ne bi bile moguće.
Kako je covid-19 epidemija utjecala na tržište i različite industrije, koje trendove ste primjetili?
Svakako ovo je vrijeme u kojem su se dogodile brojne promjene, i dalje se događaju i događat će se. Epidemija izazvana COVIDOM -19 dovela je brojne tvrtke i organizacije u situacije koje su za njih bile neočekivane, rad se iz ureda preselio u naše domove, u jednom trenutku svi smo se morali naviknuti na nove načine i uvjete rada i stvari koje su nam nekada bile nezamislive, danas su postale naša normala.
Organizacije i tvrtke iz različitih industrijskih grana suočile su se s istim izazovima i rekao bih da su bile i jesu usmjerene na isti cilj: razmišljaju kako se uspješno prilagoditi, kako stvoriti nove modele rada, kako osigurati kontinuitet poslovanja, koje dijelove poslovanja premjestiti u cloud kako bi zadržali kontinurani rad ključnih operacija, kako koristiti umjetnu inteligenciju za detektiranje sve većeg broja poziva u call centrima, dok u isto vrijeme brinu o sigurnosti zaposlenika i iz sadašnje perspektive moraju strateški gledati u budućnost. Kreiranje dobre strategije i pametno korištenje tehnologija tu su ključni. I u ovoj krizi vidimo kako se uloga tehnologije kao što je računarstvo u oblaku ili umjetna inteligencija nije promijenila. Ono što se promijenilo i što vidimo jest brzina kojom su se te tehnologije počele usvajati.
Što se samih industrija tiče, vidljivo je kako su se određeni sektori vrlo brzo prilagodili novoj stvarnosti i vrlo brzo su se snašli, tu bih recimo istaknuo telekome. Bez brzine i podrške telekoma rad s udaljenih lokacija ne bi bio moguć, nastava ne bi bila moguća, interakcije među ljudima ne bi bile moguće. Za neke druge industrije taj put je bio nešto teži i duže im je trebalo da se prilagode novom načinu rada. Pogledajte samo promjene koje se događaju u sektoru edukacije ili u lancima opskrbe. Financijske institucije su se suočile sa značajnim porastom transakcija koje su morali obraditi, i to u povećanom volumenu od 40 do 60 posto. Međutim, vidljivo je kako su sve industrije krenule naprijed.
Ono što je COVID-19 zasigurno napravio kada je riječ o industrijama, uvjetovao je da su se neki transformacijiski projekti koji su trebali trajati godinama, sada završili u nekoliko mjeseci ili tjedana. I tvrtke su kroz tehnologiju pronašle potpuno nove modele rada.
Možete li nam dati jedan primjer?
Primjerice, jedan IBM-ov klijent koji proizvodi strojeve morao je zbog epidemije zatvoriti svoje postrojenje, a tvrtka je i dalje trebala odgovoriti na zahtjeve s tržiša i proizvesti određene količine proizvoda koji su bili traženi baš u vrijeme epidemije. Tvrtka se odlučila za Security Secret Server (SS) i u vrlo kratkom vremenu je modificirala postojeće kapacitete strojeva, testirala ih i uspostavila upravljanje prozvodnjom s udaljenih lokacija. Na ovaj način zaštitila je svoje zaposlenike i održala kontinuitet poslovanja.
Zdravstvene ustanove su također u vrlo kratkom roku uvele rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji kako bi što jednostavnije funkcionirale i komunicirale s građanima. Upravo u te svrhe IBM je razvio i dao na besplatno korištenje u razdoblju od 90 dana virtualnog asistenta IBM Watson Assistant for Citizens koji se zasniva na umjetnoj inteligenciji, a pomaže vladinim institucijama i zdravstvenim ustanovama u pružanju informacija građanima u vezi sa COVID-19 u realnom vremenu. Danas se koristi u Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji.
Što tvrtke trebaju poduzeti u ovakvim uvjetima za uspješno poslovanje, koji je recept?
IBM-ov Institut za poslovnu vrijednost (IBV) objavio je studiju pod nazivom „COVID 19 mjere za izvršne direktore“ koja donosi okvir za poslovanje u budućem razdoblju i daje preporuke kako se suočiti s trenutnim izazovima ili onim budućim koji nas mogu iznenaditi kao i ova epidemija sada. Studija govori o sedam poslovnih imperativa na koje tvrtke trebaju obratiti pažnju, a to su: osnaživanje radne snage na udaljenim lokacijama (veliki broj zaposlenika i u budućnosti će raditi s udaljenih lokacija), virtualni rad s korisnicima postat će imperativ, daljinski pristup svemu (84 posto ispitanika očekuje kako će korisnici ubuduće u većem broju i češće ostvarivati interakcije putem interneta), unapređenje agilnosti i efikasnosti, zaštita od novih rizika u pogledu kibernetiče sigurnosti (rad od kuće ubrzao je premještanje poslovanja u računarstvo u oblaku i upravo stoga otpornost na kibernetičke napade bit će iznimno važna), smanjenje operativnih troškova i unapređenje kontinuiteta lanca opskrbe te podrška pružateljima zdravstvenih usluga i vladinim službama.
Mislim da je jako važno da tvrtke donesu odluku na kojoj tehnološkoj platformi i na kojim rješenjima će bazirati svoje poslovanje i pažnju posvete transformacijskim projektima. Sada smo vidjeli koliko su takve odluke važne. Otpornost poslovanja i snažna arhitektura su u „kriznim“ vremenima ključni jer tada morate u samo jednom danu preoblikovati svoj način rada, jasno je da morate imati tehnološka rješenja koja donose agilnost, felksibilnost i sigurnost.
I da se osvrnemo malo na digitalnu transformaciju? Na kojoj smo razini danas, što nas čeka u budućnosti, kako će se ponašati korisnici?
Kao što sam već spomenuo, uloga tehnologije je ostala ista, ali se promijenila brzina kojom se tehnologija usvaja. Organizacije svih veličina ponovno su morale promišljati svoje poslovne modele, ciljevi kako oni kratkoročni tako i oni dugoročni su se mijenjali i sve to je utjecalo na stupanj digitalizacije.
Mi u IBM-u kažemo kako je ovo vrijeme koje će biti zapamćeno kao razdoblje kada se digitalna transformacija ubrzala i kao vrijeme kada smo vidjeli brojna partnerstva cijelog ekosustava koji je zajedno radio i radi kako bi zaštitio građane i okrenuo se pronalaženju lijekova i cjepiva za COVID-19.
U tehnološkom smislu, život i poslovanje su se preselili u online svijet. Ono što će utjecati na daljnji razvoj digitalne transformacije su umjetna inteligencija i hibridno računarstvo u oblaku, s tržišta dolaze jasni signali kako se premještanje ključnih operacija u računarstvo u oblaku ubrzava.
Mi smo tu napravili iskorak kada smo ujedinili naše snage s Red Hatom i od tada smo vodeći svjetski pružatelj usluga hibridnog računarstva u oblaku.
Prema IBM-ovim anketama, 97 nositelja izvršnih funkcija naglašava kako će njihove organizacije u iduće dvije godine u radu puno više primjenjivati alate koji koriste umjetnu inteligenciju nego što su to radile prije epidemije. Korisnici će svakako nastaviti tražiti usluge online i poslovni modeli će morati odgovoriti na nove presonalizirane, online zahtjeve korisnika.
IBM-ov odgovor na krizu u različitim segmentima, npr R&D i istraživački projekti gdje je IBM sudjelovao?
IBM aktivno surađuje s lokalnim zajednicama, akademskom zajednicom, vladama, istraživačima kako bi pomogao u rješavanju izazova izazvanih epidemijom.
IBM-ovo superračunalo Summmit pomaže znanstvenicima s Oak Ridge National laboratorija i sa Sveučilišta u Tennesiju u analizi lijekova koji mogu zaustaviti virusnu infekciju ljudskih stanica i na taj način spriječiti širenje virusa. Aktivni smo i u radu konzorcija koji je osnovan u ožujku ove godine pod nazivom COVID-19 High Performance Computing (HPC) koji daje na raspolaganje 330 petaflopa istraživačima, znanstvenicima i zdravstvenim djelatnicima širom svijeta upravo za donošenje odgovora na COVID-19.
IBM širom Europe surađuje s Ciscom u izvođenju nastave na daljinu i pomaže učenicima i učiteljima tijekom tog procesa te je kompanija dala na korištenje IBM-ove online programe poput IBM Skills, Open P-TECH i IBM AI Education za učitelje. Na korištenje dajemo i webinare gdje studenti i profesori imaju uvid u različite tematike i gdje mogu steći nova znanja. Isto tako, na besplatno korištenje smo dali i naša rješenja s područja računarstva u oblacima za velike i male tvrtke. IBM ima svoju web stranicu gdje se mogu pronaći sve inicijative na kojima radimo, svi pro bono projekti i tehnologija koju dajemo na korištenje.