EU daje više od 3,5 milijarde dolara za izgradnju infrastrukture i sustava kontinuirane usluge od računalstva na rubu mreže do računalstva u oblaku

Projekt je vrijedan čak 3,5 milijardi eura, a u njemu sudjeluje 12 EU zemalja s više od 100 tvrtki i organizacija, a dio projekta su i giganti poput SAP, Airbus, Siemens te velike telekom tvrtke poput Deutsche Telekom, Telefonica, Orange ističe za ICTbusiness.info Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva u Infobipu. 

Prema njegovim riječima Infobip će kao indirektni partner na projektu surađivati s partnerima te s Deutsche Telekomom kao direktnim partnerom i brojnim sveučilištima poput sveučilišta u Twenteu, Gotingemu, Košicama, Grazu, te hrvatskim sveučilištima - Algebra, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli i Filozofski fakultet u Zagrebu.

On pojašnjava da je Jedan od postulata projekta je stvaranje cloud okruženja koje će se voditi transparentnošću i tako osiguravati usluge u skladu s europskim standardima. Trenutno na globalnoj razini vode cloud rješenja i infrastruktura prilagođeni Aziji i Americi, što često nije u skladu s EU pravilima o zaštiti podataka i transparentnosti.

Koji su glavni izazovi s kojima se Europa suočava u tehnološkoj konkurenciji s Amerikom i Azijom? Koje su ključne razlike između američkih i azijskih pružatelja cloud usluga u odnosu na europske pružatelje?

Europska unija tehnološki zaostaje u ključnim novim tehnologijama za glavnim globalnim konkurentima. Razloga je nekoliko. Europa je dosta aktivna i produktivna u temeljnim istraživanjima i publikacijama, dok je sam transfer znanja i rezultata tih istraživanja prema industriji i komercijalizacija istih neefikasna. Drugi razlog je i manjak poduzetničkog kapitala i nenaklonjenost prema rizičnim ulaganjima. Također, poprilična (pre)reguliranost tržišta te fragmentiranost usluga doveli su do činjenice da je udio europskih tvrtki kao pružatelja raznih digitalnih usluga poprilično mali. Tako primjerice u ponudi usluga iz oblaka udio na globalnom tržištu je manji od 13%.

Na koji način fragmentiranost europskog tržišta oblaka ograničava konkurentnost europskih pružatelja usluga?

Fragmentiranost koju sam spomenuo dovodi do brojnih problema poput nedostatka skalabilnosti, interoperabilnosti i transparentnosti u ponudi usluga. Primjer možemo vidjeti kroz usluge mobilnih operatora kojih unutar EU ima 114, dočim u Americi i Kini postoje po tri velika pružatelja slučnih usluga.

Kako IPCEI CIS projekt namjerava riješiti problem skalabilnosti i interoperabilnosti u europskoj cloud infrastrukturi?

U okviru ovog projekta Europska unija uputila je poziv na razini svih zemalja članica kojim traži inovativne tehnološke tvrtke i znanstvenu zajednicu da kroz IPCEI CIS projekt ponude konkretna rješenja u domenama u kojima posluju i tako se zajednički fokusiraju na izgradnju infrastrukture i sustava kontinuirane usluge od računalstva na rubu mreže do računalstva u oblaku. Ovo je zajednički projekt koji ujedinjuje naše kapacitete i znanja i koji bi trebao predstavljati željeni tehnološki iskorak u ovom segmentu.

Možete li pojasniti što podrazumijeva pojam "Cloud-Edge continuum" i zašto je to važno za budućnost računalstva u Europi? Kako IPCEI CIS projekt može povećati udio europskih kompanija na globalnom tržištu oblaka?

Riječ je o novoj decentraliziranoj softverskoj infrastukturi za naprednu upotrebu računalnih resursa od oblaka do računalstva na rubu (edge computinga). Pošto uključuje 12 država Europske unije i relevantne softverske tvrtke i organizacije iz država članica, ova infrastuktura unapređuje cjelovitu digitalnu politiku EU.

IPCEI CIS je iniciran od zemalja članica 2020. godine tijekom njemačkog predsjedanja, a države voditelji su Njemačka i Francuska.

Projekt je vrijedan čak 3,5 milijardi eura, a u njemu sudjeluje 12 EU zemalja s više od 100 tvrtki i organizacija. Dio projekta su i giganti poput SAP, Airbus, Siemens te velike telekom tvrtke poput Deutsche Telekom, Telefonica, Orange itd. Uključeno je mnogo renomiranih sveučilišta iz cijele Europe – sveučilište Amsterdam, Lille, Gdansk, Twente i drugi.

IPCEI CIS projekt broji 19 direktnih partnera i 88 indirektnih partnera, a među indirektnim partnerima na projektu je i Infobip, kao jedini hrvatski predstavnik. Osim Hrvatske, u projektu sudjeluju tvrtke i organizacije iz Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Poljske, Mađarske, Latvije, Slovenije.

Na koji način suradnja između sveučilišta i tehnoloških kompanija unutar IPCEI CIS-a može ubrzati tehnološki razvoj Europe?

Ovdje govorimo o obostranoj koristi - klasično obrazovanje studenata uvijek ima koristi od njihovog uključivanja na konkretne projekte kroz koje razvijaju svoje poslovne sposobnosti. S druge strane, njihova svježa perspektiva na rješavanje problema tehnološkim kompanijama garantira priljev novih ideja koje mogu koristiti razvoju finalnog proizvoda ili novim iteracijama postojećih.

Jedan od ključnih parametara projekta je diseminacijska aktivnost, odnosno sva prikupljena znanja iz istraživanja i rada na projektu Infobip će dijeliti s akademskom zajednicom s ciljem njenog daljnjeg osnaživanja.

Kakvu ulogu ima decentralizirana softverska infrastruktura u povećanju sigurnosti i transparentnosti u korištenju cloud usluga?

Unutar mreže IPCEI CIS projekta tvrtke će međusobno dijeliti informacije o sigurnosnim rizicima i slabostima te će moći zajednički nastupati prilikom njihovog adresiranja.

Jedan od postulata projekta je stvaranje cloud okruženja koje će se voditi transparentnošću i tako osiguravati usluge u skladu s europskim standardima. Trenutno na globalnoj razini vode cloud rješenja i infrastruktura prilagođeni Aziji i Americi, što često nije u skladu s EU pravilima o zaštiti podataka i transparentnosti.

Koje su glavne prednosti za europske kompanije sudjelovanjem u IPCEI CIS projektu?

Sudjelovanjem u projektu se postiže međusektorska suradnja, te tvrtke postaju dio velike europske mreže dijeljenja znanja s kojima mogu unaprijediti svoje poslovanje. Osim dijeljenja znanja, ovo povezivanje donosi zajednički nastup na globalnom tržištu i na taj način europske kompanije mogu konkurirati kao značajniji konkurent na globalnoj sceni.

Koji su konkretni ciljevi IPCEI CIS projekta u pogledu razvoja nove cloud infrastrukture?

Glavni ciljevi su ukratko sljedeći kreiranje naprednih tehnologija i  decentraliziranog softwareskog okruženja koje omogućuje napredno korištenje resursa za obradu podataka od oblaka do ruba. Interoperabilnost i dostupnost: Razvoj interoperabilnih i dostupnih europskih tehnologija za obradu podataka, omogućujući kontinuum oblak-rub među različitim pružateljima usluga.

Povećanje energetske i resursne učinkovitosti smanjenjem potrebe za prijenosom velikih količina podataka na centralizirane serverske oblake i poboljšanjem energetske učinkovitosti infrastrukturnih elemenata.

Podrška digitalnoj transformaciji EU omogućavanjem aplikacija u stvarnom vremenu i s niskom latencijom kroz distribuirane računalne resurse blizu korisnika.

Poticanje gospodarskog rasta i stvaranje brojnih visoko kvalificiranih radnih mjesta diljem Europe.

Doprinos ciljevima Digitalnog desetljeća EU, kao što je korištenje oblaka, AI i korištenja velikih podataka od strane 75% europskih tvrtki te postavljanje 10.000 klimatski neutralnih, visoko sigurnih rubnih čvorova diljem Europe do 2030. godine.

Na koji način ovaj projekt može osigurati tehnološku samostalnost Europe u industriji oblaka?

IPCEI je instrument za nacionalno financiranje projekata od strateškog značaja za europski javni interes koji podržava velike, međusektorske i visoko-inovacijske projekte, i to u tehnologijama u kojima EU želi napraviti značajne iskorake, poput industrije oblaka. Zastupanjem europskog pristupa tehnologiji, koji podrazumijeva veću sigurnost podataka IPCEI-CIS potiče tehnološki iskorak unutar cloud i edge industrije bez kompromisa sigurnosti i privatnosti koju europskim građanima donose rješenja iz Azije i Amerike.

Kako će projekt doprinijeti unapređenju komunikacije između organizacija, tvrtki i građana?

Kompanije i organizacije koje sudjeluju u projektu razvijat će softver otvorenog koda koji će omogućiti usluge u stvarnom vremenu s niskom latencijom i širokopojasne usluge garantiranih funkcionalnosti i brzina putem distribuiranih računalnih resursa, čime će se smanjiti potreba za prijenosom velikih količina podataka na centralizirane poslužitelje u oblaku. Projekt obuhvaća cijeli kontinuitet oblaka i rubnog računalstva, od osnovnog infrastrukturnog softverskog sloja do sektorski specifičnih aplikacija. Svi ti procesi trebali bi ubrzati i omogućiti nove razvoje u digitalnoj i zelenoj tranziciji Europske unije.

Koje konkretne mjere će biti poduzete za jačanje istraživačkih i razvojnih kapaciteta unutar projekta?

Konkretno na Infobipovom projektu će raditi veliki broj istraživača iz partnerskih tvrtki i sveučilišnih institucija, među kojima i mnogi iz Hrvatske.

S obzirom da je to projekt iz domene istraživanja i razvoja, cilj je osigurati snažniju i kvalitetniju suradnja između ICT industrije i akademije, što će osnažiti istraživačke i razvojne kapacitete svih uključenih.

Koliko će novi projekt generirati radnih mjesta i kakav profil stručnjaka će biti uključen?

Projekt će rezultirati otvaranjem znatnog broja novih radnih mjesta za visokokvalificirane stručnjake, s obzirom da će u njegovoj realizaciji raditi oko 400 ljudi, od čega velik dio postojećih, ali i novih zaposlenika Infobipa koje će tvrtka angažirati u narednom razdoblju.

Kakvu konkretno ulogu ima Infobip u projektu IPCEI CIS i što donosi njihov inovativni projekt?

Infobip će kao indirektni partner na projektu surađivati s partnerima te s Deutsche Telekomom kao direktnim partnerom i brojnim sveučilištima poput sveučilišta u Twenteu, Gotingemu, Košicama, Grazu, te hrvatskim sveučilištima - Algebra, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli i Filozofski fakultet u Zagrebu.

Našim projektom razvijamo globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije kojom bismo industriju komunikacija kroz nova inovativna rješenja podigli na jednu novu razinu, a koja će na kraju unaprijediti i učiniti sigurnijom komunikaciju između organizacija, tvrtki i građana EU.

Ukupna vrijednost Infobipovog projekta je preko 80 milijuna eura, u kojem značajan dio pokriva Infobip vlastitim sredstvima, a dio od gotovo 35 milijuna eura je sufinanciran europskim sredstvima, odnosno Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR). Svakoj članici EU unutar IPCEI-a je ostavljeno na odluku da izabere mehanizam izvedbe i izvor financiranja. Hrvatska je izabrala GBER (General Block Exemption Regulation), a za izvor financiranja je odabran EU fond za regionalni razvoj.

Na koji način će suradnja Infobipa s partnerima poput Deutsche Telekoma i sveučilištima unaprijediti rezultate projekta?

Infobip će razviti komunikacijsku platformu nove generacije, koja spaja telekomunikacijske kompanije, tvrtke, ali i akademsku zajednicu kroz razvoj novih tehnologija i rješenja i tako donosi korist i poslovnom i edukacijskom sektoru.

Kako Infobipova globalna komunikacijska platforma može poboljšati sigurnost i efikasnost komunikacijskih sustava u Europi?

Jednom kad sustav bude uspostavljen, podatke iz Infobipove komunikacijske platforme bit će dostupni europskim poslovnim subjektima koji ih mogu koristiti kao temelj aplikacija vezanih za područja sigurnosti, automatizacije i općenito digitalne transformacije industrija poput turizma, marketinga i raznih drugih područja.

Trenutna europska telekom scena broji čak 114 mobilnih operatora, a po završetku projekta njihovi podaci bit će objedinjeni, ali i zaštićeni te postati iskoristivi za stvaranje novih usluga i apliklacija, dovodeći EU na razinu konkurentnu glavnim globalnih konkurentima.

Koji su ključni doprinosi Infobipa kao jedinog hrvatskog predstavnika u ovom europskom projektu?

Vjerujemo da je ovo projekt koji će doprinjeti transformaciji komunikacija, te omogućiti EU tvrtkama znatno bolje pozicioniranje kako bi ostvarile tržišni potencijal i postanle relevantni igrači ili lideri u tom području. Infobip će kao predstavnik Hrvatske u projekt donositi korisna znanja specifična za komunikacijsku industriju, a istovremeno će steći korisna znanja koja će diseminirati akademskoj, znanstvenoj i poslovnoj zajednici.

Na koji način će Infobip osigurati diseminaciju znanja i iskustava s projekta među hrvatskom akademskom zajednicom?

Svi rezultati projekta dijelit će se i sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj i EU te izravnim partnerima, kao što su Algebra, STEMI, Filozofski fakultet u Zagrebu ili Sveučilište Juraj Dobrila u Puli. Unutar samog projekta su zadani i odobreni ciljevi koje je dužno ispoštovati. Jedan dio njih se odnosi na izdavanje istraživačkih publikacija, stvaranje novih kurikuluma sa znanstvenim institucijama te organiziranje radionica i konferencija za dijeljenje znanja. Navedene akademske ustanove preuzet će daljnju diseminaciju diljem akademske zajednice.