Dolazi vrijeme pametnih rješenja

Analize tržišta pametnih gradova govore kako će njihova vrijednost dosegnuti 1,123 bilijuna dolara, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnjih 608,26 milijardi dolara. Takav rast u samo pet godina govori o kakvom je propulzivnom tržištu riječ, a ako se uzme kako su pametni gradovi kao ideja stari tek možda jedno desetljeće jasno je što nam sve donose rješenja namijenjena pametnim gradovima. U ovom trenutku vodeći grad na indeksu najboljih „pametnih gradova“ je Zurich, slijede dva norveška grada Oslo i Bergen, nakon toga Amsterdam i prvih pet zaključuje Copenhagen.

Ako pak pogledamo što su to pametni gradovi tada znamo kako je riječ o gradovima koji su stvoreni po mjeri čovjeka uz snažnu upotrebu tehnologije. Riječ je o razvijenim urbanim područjima koja omogućavaju učinkovito korištenje prirodnih resursa i postojeće gradske infrastrukture, održiv gospodarski rast, podržavaju jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije te osiguravaju visoku kvalitetu života i dostupnost javnih digitalnih usluga svim svojim građanima. Međutim, to nije moguće bez tehnologije koja omogućuje upravljanje različitim gradskim sustavima.

Procjene govore kako će do 2050. godine čak 70 posto populacije živjeti u gradovima što znači da gradovi sa sadašnjom infrastrukturom sigurno neće građanima moći pružiti kvalitetan život. Zbog svega toga potrebno je da gradovi počnu primjenjivati suvremena tehnološka, logistička i organizacijska rješenja. Da bi jedan grad bio pametan, nužni su uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja bazirana na upravljivim ICT rješenjima i IoT rješenjima.

Mobilnost i upravljanje energijom pokreću pametne gradove

Danas tako pametni gradovi integriraju sve funkcije javnih usluga poput rasvjete, prometa ili opskrbe energijom te tako povećavaju njihovu učinkovitost, smanjuju troškove energije, ubrzavaju komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova. Podaci govore kako će do 2025. godine najveći dio ulaganja u sustave pametnih gradova biti u mobilnost i to 332,8 milijardi dolara, slijedi ulaganje u upravljanje energijom na razini 206 milijardi dolara. Nakon toga u pametnim gradovima oko 185 milijardi dolara uložit će se u pametne zgrade, a u pametnu infrastrukturu oko 163 milijardi dolara. S obzirom na to da je riječ o sustavima koji su i sada vrlo razvijeni oko 105,5 milijardi dolara potrošit će se na sustave javne sigurnosti. Zanimljivo, vrlo malo će se potrošiti na sustave pametnog upravljanja gradovima odnosno državom svega 73 milijarde dolara, a najmanje svega gotovo 59 milijardi dolara na segment pametnog zdravstva.

Kada je pak riječ o sustavima pametnog doma, procjene analitičara govore kako će ona biti na razini od 77,3 bilijuna dolara ove godine, dok će do 2025. na sustave pametnog doma trošiti oko 175 milijardi dolara. Ukupno se očekuje da će 2025. godine ukupno u svijetu sustave pametnog doma imati 21,36 posto kućanstava.

Tehnologija koja povezuje

Sve to će biti povezano putem sustava koje poznajemo kao Internet stvari (IoT), a ono što će biti jedna od ključnih komunikacijskih tehnologija za sustave pametnih gradova bit će NB-IoT, ali i 5G za brzu razmjenu podataka. Kada govorimo o NB-IoT treba istaknuti kako je riječ o tehnologiji prijenosa podataka koja omogućava velikom broju uređaja slanje podataka putem mobilne mreže. NB-IoT tako koristi licencirani frekvencijski spektar u kojem nema interferencija što posljedično jamči pouzdaniji prijenos podataka. NB-IoT spada u LPWAN (low power wide area network) tehnologije što omogućuje pokrivanja signalom vrlo velikih područja uz potrošnju manje količine energije što je danas vrlo važno za svaki uspješan projekt.

Danas su najčešća rješenja u segmentu upravljanja prometom i to semaforskim sustavima, ali i parkingom koji je u velikim gradovima iznimno frustrirajući za sve vozače dok kruže i traže slobodno mjesto za svojeg limenog ljubimca. Nakon toga su tu rješenja za upravljanje otpadom od sveobuhvatnih rješenja, pa sve do pametnih spremnika koji u vrijeme urbanizacije, ali i promjena životnog stila i shvaćanju pojma ekologije sve više dobivaju na važnosti.

Domaći telekom operator A1 Hrvatska na svojem webu Pametnarjesenja.hr nudi cjelokupan pregled što se od rješenja nudi i to od usluga u Industriji 4.0, hotelijerstvu i turizmu, trgovini, komunalnim uslugama, mobilnosti i pametnim gradovima. Od samih rješenja, za sve će biti mnogo važnije da A1 stručnjaci nude sve od izrade strategije i planova implementacije pametnih rješenja, arhitekture, tehnologije i razvoja, komunikacije i povezivosti, izrade prototipova i aplikacija pa sve do održavanja, upravljanja i financiranja.

A1 platformski proizvodi omogućuju evoluciju postojećeg IT okruženja, migraciju dijela operacija, integracija IoT-rješenja te mogućnosti napredne analitike velikih podataka. U sve proizvode su ugrađene karakteristike visoke razine dostupnosti i performansi aplikacija te sigurnosne postavke koje otklanjaju izazove gubitka podataka, prekida rada ili ugrožavanje privatnosti podataka, koji mogu imati značajan utjecaj na poslovanje.

U vrijeme kada svi govore o digitalnoj transformaciji jasno je da se mogu stvoriti novi poslovni procesi uz korištenje novih izvora podataka. To omogućuje nadgledanje i upravljanje uređajima, orkestraciju podataka i usmjeravanje istih „bilo gdje“ je potrebno, vizualizaciju, obradu i usporedbu podataka te automatizaciju analize i izvještavanja.