AI MIJENJA SVE

Stručnjak za ekonomske prilike: Ušli smo u doba inovacijskog gospodarstva

"Ako automatizacija preuzima sve više fizičkih zadataka, a umjetna inteligencija preuzima sve više intelektualnih, ljudska vrijednost bit će određena našim društvenim vještinama."

Stručnjak za ekonomske prilike: Ušli smo u doba inovacijskog gospodarstva
Depositphotos

Umjetna inteligencija remeti globalne industrije i radnu snagu, ali također može pokrenuti potpuno novo gospodarstvo. Tako smatra Aneesh Raman, glavni direktor za ekonomske prilike na LinkedInu.

"Slično industrijskoj revoluciji, AI nas uvodi u novo doba. Stoljećima se rad temeljio na našim fizičkim sposobnostima - najprije na farmama, a zatim u tvornicama. Tek u posljednjih nekoliko desetljeća rad se fokusirao na naše intelektualne sposobnosti", kazao je Raman i dodao:

"Sada uspon umjetne inteligencije otvara novo pitanje - ako automatizacija preuzima sve više fizičkih zadataka, a umjetna inteligencija preuzima sve više intelektualnih, ljudska vrijednost bit će određena našim društvenim vještinama. Gospodarstvo znanja odlazi u prošlost, a dolazi novo gospodarstvo u kojem će ljudi na radnom mjestu igrati drugačiju ulogu. Nazivam ga inovacijskim gospodarstvom."

Samtra da će u ovom novom dobu ključne biti ljudska inovacija i naše jedinstvene ljudske vještine, poput socijalne i emocionalne inteligencije.

"Vještine poput kreativnosti, znatiželje, hrabrosti, suosjećanja i komunikacije, ili "5 C", temelj su inovacija jer nam omogućuju da osmišljavamo nove ideje koje izazivaju status quo, surađujemo i gradimo zajedno", naglasio je i nastavio:

"AI također može demokratizirati inovacije na način koji dosad nismo vidjeli. Radni sustavi tradicionalno su davali prednost podrijetlu i vezama nad potencijalom – kroz povijest, vrlo mali broj ljudi imao je prave kvalifikacije i prave kontakte kako bi dobio pristup kapitalu potrebnom za pretvaranje ideja u izume."

Istraživački rad ekonomista Raja Chettyja i njegovih suradnika skovao je izraz "izgubljeni Einsteini" za potencijalne inovatore čiji je razvoj ograničen njihovim socioekonomskim statusom.

Rad, koji je usporedio porezne podatke i školske zapise više od milijun vlasnika patenata u SAD-u, otkrio je da su djeca roditelja iz gornjih jedan posto prihoda deset puta sklonija postati inovatori od djece roditelja s ispodprosječnim prihodima.

"Najveći utjecaj AI imat će u pomaganju ljudima s velikim idejama i izumima da ih konačno realiziraju," uvjeren je Raman.

Osim inovacija, AI također mijenja tržište rada.

"Poslovi se mijenjaju toliko brzo da signali koje smo dugo koristili, poput toga gdje ste studirali ili u kojoj ste prestižnoj tvrtki radili, više nisu korisni pokazatelji budućeg uspjeha. Umjesto toga, vještine su važnije nego ikad u ovom novom dobu rada. Tehničke sposobnosti i znanja dugo su se smatrali temeljnim vještinama, dok su društvene i emocionalne vještine bile manje zastupljene. No sada, kada AI može replicirati mnoge intelektualne aspekte rada, naše ljudske vještine postaju nove temeljne vještine", objašnjava Raman i zaključuje:

"Stoga će pobjednici ovog novog doba rada biti oni koji se prilagode i nauče mijenjati. Ili, drugačije rečeno, prilagodite se ili budite zamijenjeni."

Prema podacima LinkedIna, gotovo 90 posto od 1991 rukovoditelja na najvišim pozicijama kaže da im je usvajanje AI-ja glavni prioritet u 2025. Zato je od iznimne važnosti naučiti koristiti AI alate, ali i razvijati ljudske vještine koje umjetna inteligencija ne može zamijeniti.