Digitalizacija je najvažniji pokretač inovacija, konkurentnosti i gospodarskog rasta

Mogu li digitalna i zelena tranzicija ići ruku pod ruku i dopunjavati se, te kako se Republika Hrvatska postavlja prema ovom bitnom i sveprisutnom  izazovu, samo su neke od tema o kojima se raspravljalo na okruglom stolu „Digitalno - zelena budućnost“, održanom u Zagrebu.

Domaćin skupa, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, održao je uvodno predavanje, te je govorio o strateškim politikama Republike Hrvatske i EU po pitanju digitalizacije i smjeru koji smo zacrtali. Naglasio kako je Republika Hrvatska u prosincu 2022. godine donijela Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032.

“U svim segmentima digitalizacije ljude treba staviti  u središte, odnosno, digitalne tehnologije trebale bi štititi prava ljudi, podržavati demokraciju i osigurati da svi digitalni igrači djeluju odgovorno i sigurno. EU promiče te vrijednosti diljem svijeta. Tehnologija bi trebala spajati, a ne razdvajati ljude. Svatko bi trebao imati pristup internetu, digitalnim vještinama, digitalnim javnim uslugama i pravednim radnim uvjetima”, kazao je Gršić. Dodao je da je Republika Hrvatska izradila i Nacrt prijedloga Program Politike „Put u   digitalno desetljeće 2030.“ koji je trenutno u proceduri usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske.

“Digitalno gospodarstvo najvažniji je pokretač inovacija, konkurentnosti i gospodarskog rasta u svijetu. Visokorazvijene zemlje imaju najbolju razinu digitalizacije vlastitih gospodarstava jer imaju kvalitetan pristup Internetu, visoku razinu razvoja znanstvenih i tehnoloških kapaciteta, te širok pristup informacijama. Digitalna tranzicija jedan je od ključnih političkih ciljeva Hrvatske usklađenih s prioritetima EU, te uz zelenu tranziciju upravo na nju stavljamo naglasak”, zaključio je državni tajnik Gršić.

Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a naglasio je kako je digitalizacija važna za jačanje prava potrošača i povjerenja između isporučitelja usluga i njihovih korisnika. U tom kontekstu od presudne su važnosti ulaganja u nove energetske objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije.

“Do 2050. godine, u skladu s proklamiranim ciljevima Europske unije, namjeravamo u potpunosti dekarbonizirati svoj ukupni poslovni portfelj” zaključio je Oršulić.

Na okruglom stolu, koji je moderirao državni tajnik Bernard Gršić, dr. sc. Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda naveo je glavne rezultate klimatskih projekcija za Europu, Sredozemlje i Hrvatsku, s fokusom na temperaturne promjene, promjene u hidrološkom ciklusu, te porast razine mora. Povezao je nivo klimatskih promjena s budućim uspjehom/neuspjehom dekarbonizacije i prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, te naveo primjere modernizacije i automatizacije meteorološke, hidrološke i mreže za praćenje kvalitete zraka, razvoj numeričkih modela za prognozu vremena i vode te projekcije klime, s osvrtom na nove sustave novih oblika obavještavanja građana.

Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar stavio je naglasak na razvoj energetskih sustava i analizu tržišta energenata, optimizaciju rada sustava te analizu tržišta električne energije. Područje njegova stručnog rada obuhvaćaju i studije izvodljivosti za energetske objekte te razvoj energetske regulative.

Prof. dr.sc. Mario Vašak, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva naglasio je kako nestalnost budućih dominantnih obnovljivih izvora oslonjenih na energiju sunca i vjetra donosi izazove u točnom predviđanju proizvodnje takve energije i u uravnoteženju prijenosnih sustava kojima se ona doprema do potrošača. Takav je mehanizam praktički neostvariv bez digitalizacije, pa je to i izazov i prilika za različita inovativna digitalna rješenja koja mogu značajno lokalno sniziti troškove za energiju, a globalno značajno povećati kapacitet za integraciju obnovljive energije.

Dr. sc. Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku naglasila je važnost projekata vezanih za obnovljive izvore energije, te financiranje energetske tranzicije gospodarskih subjekata kroz 'Nacionalni program oporavka i otpornosti', te zaključila kako razmjene energije ne može biti bez osposobljene digitalne platforme.

Anton Marušić, direktor Elektre Zagreb, vezano za temu digitalizacije u poslovanju, izdvojio je zaprimanje dokumentacije mailom, sustav eDozvola, portal Moja mreža - ažuriranje aplikacija s podacima o mreži, čime se smanjuje potreba za izvidima na teren. Na svim lokacijama (zgradama) Elektre Zagreb postavljena je infrastruktura za punjenje električnih vozila, djelatnicima je omogućeno korištenje električnih bicikala, a najavio je i sustav izdavanja obavijesti o mogućnosti priključenja.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, kao koordinacijsko tijelo za digitalizaciju, okrugli je stol prije svega organizirao kako bi se potaknule rasprave o korištenju snage digitalnih tehnologija, kako bi se stvorilo održivo društvo koje koristi resurse pametno, smanjuje emisije ugljika i pridonosi zaštiti okoliša. Ova tema nije samo izazov za tehnološki sektor, već zahtijeva suradnju između gotovo svih sektora društva kako bi se ostvarili ciljevi održivosti i zaštite okoliša.