Sony je sa svojim Xperia Z pametnim telefonom u siječnju 2013. godine postao prva kompanija koja je na tržište izbacila vodootporni uređaj i mnogi su ih počeli u tome slijediti, ali sad kad je prošlo više od tri i pol godine ostaje pitanje zašto svi nemaju takvu mogućnost.
Jer, u današnje vrijeme koristi se uređaje baš u svim uvjetima, a šteta je da ako padne u vodu ili more treba kupovati novi. Tehnologija je napredovala do vrlo visokih grana pa je za očekivati i neke promjene na bolje kod svih proizvođača koji drže do sebe. Nažalost, to nije tako i trenutno su u potpunosti vodootporni tek Sony Xperia modeli i Samsung modeli iz 2016. godine. Ostali poprilično kaskaju i nude nešto polovično ili čak ni to.
Ali, s obzirom da je Apple najavio takve mogućnosti već na iPhone 7, za očekivati je da će mnogi krenuti njihovim smjerom, kad već nisu. I to u potpunosti, sa svim modelima, a ne onima iz najvišeg cjenovnog ranga. A dotle, možda profitira japanska Kyocera, koja se specijalizirala za vodootporne uređaje i u domovini je pravi hit. Primjerice, Brigadier je odličan uređaj za sve koji su mnogo u vodi. Tu je i osvježavajući i neobični CAT S60, koji djeluje poput tenka među pametnim telefonima.
Dok se ne dogodi da svi budu baš takvi, profitirat će kompanije kao Kyocera i posebno američka kompanija WaterFi, koji nudi rješenja za razne modele uređaja. Dakle, jednostavno se poput maske postavljaju na uređaj i time ga štiti. Vrlo zanimljivo i korisno, u svakom slučaju.
A dok gledate sami ima li vaš uređaj ono što tražite, trebate znati i na što obratiti pozornost. Dakle, vodootpornost se označava razinom Ingress Protection (IP), što na hrvatskom doslovno znači zaštita od dodira ili prodora. Ako IP brojka počinje sa šest, uređaj je potpuno vodootporan. Ako počinje s pet, tad je polovično vodootporan. Ako je druga brojka osam ili devet, tad uređaj ne propušta vodu ni pod kontinuiranim naletima vode. Odnosno, dok je u vodi. No, proizvođači čest ne idu toliko daleko i druga brojka je najčešće sedam, što znači da postoji određeno vrijeme kad bi zaštita mogla popustiti ako je uređaj izložen.
U pred uskrsnom tjednu, 15. travnja, Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) objavio je Nacrt prijedloga smjernica za provedbu samoprocjena kibernetičke sigurnosti, i otvorio ga za javno savjetovanje.
Prema jednoj studiji sa Sveučilišta Sjeverne Karoline (SAD), 65 posto viših menadžera reklo je da ih sastanci sprječavaju da dovrše svoj posao, dok je 71 posto reklo da su sastanci neproduktivni i neučinkoviti. Ipak, prosječan uredski radnik i dalje u prosjeku provodi 31 sat mjesečno na sastancima.
Upravo sada, diljem Hrvatske, pravni zastupnici kategoriziranih tvrtki razmatraju sadržaj rješenja o kategorizaciji sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajućoj Uredbi.
