Kritički osvrt na korištenje TRL metode procjene tehnološke zrelosti kod financiranja poduzetničkih ideja

Aktualni natječaji za ostvarivanje bespovratnih potpora za poduzetnike potaknuli su me na analizu uvjeta za ostvarivanje prava na potporu i to onih uvjeta koji su vezani uz razvojni proces IT proizvoda.

Naime, uvjeti natječaja propisuju u kojoj razvojnoj fazi vaš proizvod mora biti odnosno na kojoj su razini razini tehnološke spremnosti da bi aplicirali zahtjev. Za određivanje razine tehnološke spremnosti proizvoda prema preporuci EU komisije koristi se tzv. TRL metoda. Koliko je ta metodologija u skladu s našom stvarnom praksom razvoja digitalnih proizvoda i usluga?

Oni koji su upućeni u tematiku znaju da TRL metoda nije u skladu s praksom i na tu temu su odavno napisane kritike i prigovori. Pokazalo se i da metodologija nije usklađena s raznim drugim EU regulativima i procedurama vezanim uz strategiju i razvoj. Zašto se onda i dalje koristi? Iz moje perspektive iskustva na razvoju proizvoda i profesionalne suradnje s IT tvrtkama u ovom članku dajem svoj osvrt na taj nesklad procedura i uvjeta za korištenje sredstava iz fondova.

Ukratko o TRL metodologiji određivanja tehnološke spremnosti proizvoda

TRL (Technology Readiness Level) je metodologija koju je Europska komisija nametnula kao model ujednačavanja prikaza statusa proizvoda koji je još u razvoju. Cilj je bila standardizacija procesa koja bi omogućila ujednačenu procjenu zrelosti razvoja i to samo po sebi nije sporno.

Sporni dio nas vodi korak nazad u povijest. Naime TRL metodologiju je razvila NASA 1970-tih godina, a služila je za razvoj i povezivanje različitih rješenja na području svemirskih tehnologija. Procesni razvoj tadašnjih svemirskih sustava i današnjih produzetničkih ideja nema baš puno poveznica. Unatoč kritikama stručnjaka, metodologija je usvojena i primjenjuje se danas konkretno kao jedan od kriterija odobravanja sredstva EU fondova (smjernice „Europske strategije za ključne pomoćne tehnologije “).

Tako se TRL metodologija sastoji od 9 razina koje prikazuju status proizvoda u kontekstu tehnološke spremnosti:

Uvjeti aktualnih natječaja za ostvarivanje bespovratnih potpora za poduzetnike

Primjer jednog aktualnog poziva iz EU fonda:

... cilj je potaknuti rast novoosnovanih poduzeća koja razvijaju inovacije (proizvode, usluge ili tehnologije) bazirane na znanju ili visokim tehnologijama, koji su novi ili znatno poboljšani u usporedbi s dostignućima na tržištu... Poticanje investicije novoosnovanih MSP-ova s projektima čija je tehnološka zrelost izvan faze dokazivanja koncepta, ali koja još nisu spremna za tržište, tj. njihova tehnološka razina razvijenosti projekta je između TRL 5 - TRL 8, kroz podršku za razvoj inovacija, s naglaskom na povećanje proizvodnih kapaciteta i upravljanje poduzećem, njegovoj spremnosti za ulaganja investitora, i poboljšanja u komercijalizaciji proizvoda, usluga i tehnologija.

Lean & Agile vs TRL

Iako se TRL tablica primarno koristi za „identifikaciju tehnološkog razvojnog statusa projekta“ (gdje si trenutno?), tablica ustvari prikazuje proces - proces razvoja proizvoda. TRL-ovih 9 faza bi mogli okarakterizirati kao tradicionalni pristup razvoja proizvoda jer se sastoji od tipicnih faza- ideacija, prototipiranje, razvoj, plasman.

Digitalni proizvodi, a osobito inovacijska rješenja koja imaju puno nepoznanica danas se uglavnom razvijaju inkrementalno - razvoj manjih cjelina ili djelova i njihovo testiranje s postupka ponavljanjem do postizanja finalnog rješenja. Agilne i lean forme razvoja proizvoda danas su neizostavne u našim procesima i prisutne su barem u nekom hibridnom obliku.

I sad ide pitanje, kako će tim koji organizacijski i proizvodno prakticira Scrum zadovoljiti TRL formu kod apliciranja fonda? Konkretno u gore spomenutom primjeru natječaja projekt mora biti na razini razvijenosti TRL 5 - TRL 8. Tim će zamrznuti sprint? Tim će modelirati userstoryije i backlog prema TRL fazama? Ništa od navedenog ...

Ideacija je nulta tocka ili razvojna faza?

Prema TRL-u ideja nije dio procesa već nulta točka, slovo na papiru ili samo izrečena ideja bez argumenata i podloge.

Ideacija je u stvarnom životu ipak bazirana na nekakvim hipotezama i pretpostavkama koje se mogu okarakterizirati kao „analiza“. Od trenutka nastanka ideje promišljamo sto su financijski i drugi ciljevi, kako ćemo ideju realizirati i koliko bi nas to moglo koštati. Da, u toj inicijalnoj fazi ne moramo provoditi dubinska istraživanja, ali sigurno imamo kvalitativna istraživanja na razini mišljenja stručnjaka ili neku dostupnu statistiku. Slijedeći korak je konceptualni dizajn koji TRL proteže na čak 3 razine, a koje su danas u IT praksi najčešće cjelina.

Ono što još nedostaje kod konceptualnog dizajna su vizija proizvoda i inicijalna strategija. Strategija je product roadmap koji daje pogled na budućnost i održivost ideje i važna je bez obzira je li razvijamo inovativno rješenje za retail upotrebu ili samo komponentu za neki veći sustav.

Razvoj i testiranje prototipa

Razvoj i testiranje prototipa prema TRL-u se proteže u čak 4 faze: od prototipa niže razine do prototipa visoke razine. Razine se razdvajaju s obzirom na okruženje u kojem se testira - operativno okruženje, simulator, laboratorijsko, testno...

Ono što se ne spominje, a važno je kada pričamo o tradicionalnom razvoju proizvoda u fazi prototipiranja su analiza rizika, planiranje resursa i procjena budžeta. Uredu, možda ovo nije neophodno za identifikaciju razvojnog statusa ... ali treba imati na umu da bez toga nema uspješne implementacije.

I opet se vraćam na Agile i Lean dilemu: u koju TRL kućicu staviti razvoj jedne aplikacije ili sustava... Prema TRL-u morate odedi je su li isporuke koje ste odradili niske ili visoke razine vrijednosti u odnosu na finalni proizvod. U današnjim agilnim i brzim procesima razvoja tanka je granica između prototipa i finalnog proizvoda, ja bih rekla da u praksi težimo što brže pronaći točku preokreta kada ćemo reći „ovo je dovoljno dobro za našeg korisnika“ i prototip prebaciti u produkciju.

Gdje je nestao covjek?, pita Bare

I gdje je put ka sreci? Bez korisnika nema puta ka sreći...

TRL faze su fokusirane na povezivanje različitih tehnologija što je prije 50 g bio glavni izazov. Danas se tehnološki izazovi lakše rješavaju jer smo ipak tehnološki napredovali 😉. Puno veci izazov danas je identificirati ključne potrebe krajnjeg korisnika. Uključenje korisnika u proces razvoja poduzetničkih ideja danas je preduvjet za stvaranje održivih proizvoda. Oni koji se bave razvojem i prodajom proizvoda dobro to znaju. Osnove svih mojih edukacija kreću uvijek od korisnika, on mora biti prisutan, direktno ili indirektno, u ideaciji i razvojnom procesu. Otvorene radionice - Prototip05
Korisnika u TRL procesu nema, a trebao bi svakako biti prisutan u svih 9 stepenica.

Zaključak

Dakle, evidentno je da TRL metoda koja se danas primjenjuje kao jedan od kriterija odobravanja EU poticaja nije u skladu sa stvarnim procesima malih IT poduzetnika. U nekim drugim razvojnim procesima da. TRL je usko fokusiran na validiranje koncepta i raznih verzija prototipa u odnosu na druge sustave.

U svijetu digitalnih/inovativnih proizvoda i usluga koje danas agilno i brzo razvijamo za naše korisnike, takav pristup „uskog gledanja“ nije prihvatljiv. Kontekst je važan. Strateško planiranje je važno. Korisnik je važan - on će u konačnici odlučiti je li naš inovativni projekt bio uspješan ili ne.

I što zaključiti? Nema druge, drž´ te se fondova i zadanih TRL-ova! EU fondovi su financijska podrška koju treba maksimalno iskoristiti i prilikom apliciranja na pozive svakako slijedite upute upute natječaja.

A metodologija procjene tehnološke zrelosti? Možda će ovaj članak potaknuti raprave, a možda nekad i promjene. Rado ću u tome sudjelovati. Do tada, ostanite agilni i kreativni u razvoju proizvoda za svoje korisnike, koristite fondove i kreativno plivajte na propisanim TRL razinama. 😉

Autor: Marina Dražić, Product & project management konzultant & vlasnik Prototip05