Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7% sa 13,1% u prosincu 2022. godine. Na općenitoj razini, spomenuti pad je snažniji u odnosu na naša očekivanja. Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3% je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim. Došlo je, međutim, do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1% mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.
Hrvatska istodobno bilježi daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 12,5% godišnje sa 12,7% u prosincu. Pritom je on nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u euro području (8,5% godišnje prema 9,2%), potonja stopa vjerojatno će biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke). Istodobno, mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini. Temeljna stopa inflacije ostala je nepromijenjena na relativno visokoj razini od 5,2%.
Nakon prosječnih 10,8% u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5%. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude). Pritom smo prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5% zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovicu godine.
U ovoj godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.
Tinjajuća energetska kriza
I dalje je prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje višestruko iznad razina prije 2021. godine., što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu. Na kraju očekujemo da nešto snažniji rast plaća nastaviti podržavati inflacijske silnice, posebno u uslužnim sektorima.
Kad pričamo o cijenama prehrambenih proizvoda, onda treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva (dva i pol puta), energenata (preko dva puta) žitarica (preko 50%) i drugih sirovina pa sve do ambalaže.
Lani je rast cijena prehrambenih proizvoda donekle obuzdan određenim povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz proteklih godina, a u ovu godinu mnogi su ušli s nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije naravno traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih proizvoda.
Rast kamata protiv inflacije
Snažan preliminarni pad inflacije u euro području u prvoj polovici godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2%. Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati ina cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB pa sve do 3,50% do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem.
Nalazimo se u procesu intenzivne digitalne transformacije, a želimo li se istaknuti i postati tehnološki lider, vrijeme je da Hrvatska preuzme odvažniji smjer. Jednako kao što u sportu postižemo vrhunske rezultate u najjačoj svjetskoj konkurenciji, moramo postati ambiciozniji kako bismo ne samo sustigli, već i nadmašili tehnološki najnaprednijih društava. U tom smislu je krajnji trenutak za odvažne poteze.
Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine.
Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.
