Piratstvo, odnosno ilegalni prijenosi sportskih događanja su dosta raširen problem na društvenim mrežama i gotovo sve društvene mreže se suočavaju s tim problemom. Iako postoje automatski alati koji nadziru objave i u skladu s DSA direktivama iste uklanjaju, često pojedini sportski događaji privremeno postanu dostupni putem društvenih mreža.
Masovno dijeljenje sportskih sadržaja, osobito u integralnom obliku i u prijenosu uživo, značajno umanjuje vrijednost sportskih prava budući da vlasnici TV mreža ne mogu adekvatno eksploatirati vrijednost kupljenih prava. Neke procjene govore da se u svim online piratstvima bez obzira je li riječ o sportu, TV serijama ili filmovima godišnje izgube milijarde dolara koja bi inače bile vraćene u sport, produkciju i sve koji su u te poslove uključeni a njih nije malo.
Smanjena mogućnost eksploatacija dolazi djelomično kroz smanjenu gledanost originalnog prijenosa koja izravno umanjuje prihode od oglašavanja, kao i kroz izravnu monetizaciju kod prodaje programskih paketa.
„Umanjenje vrijednosti sportskih prava onda se posljedično preljeva na umanjene prihode klubova jer se velika većina prihoda od prodaje raznih oblika medijskih i marketinških prava na sportske događaje u konačnici prenese na natjecatelje, odnosno sportske klubove“, pojašnjavaju iz najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma na upit ICTbusiness.info.
Borba je kako sami tvrde stalna. Vlasnici autorskih prava, te vlasnici medijskih prava za prijenose sportskih događaja koriste različite mehanizme zaštite. Djelomično su to automatizirani sustavi koji prepoznaju ilegalne streamove na društvenim mrežama, web stranicama i/ili IPTV aplikacijama, te poduzimaju akcije uklanjanja objava na društvenim mrežama, uklanjanja web stranica ili uklanjanja IPTV streamova.
Drugi važan mehanizam su izravne tužbe koje se poduzimaju protiv najvećih piratskih lanaca i/ili korisnika. U tim slučajevima, izbjegava se preuranjeno uklanjanje streamova, već se strpljivo prikupljaju dokazi protiv svih sudionika. Zatim se u velikim akcijama rade racije te zapljenjuje oprema i accounti, te čak i uhićuju odgovorne osobe. Sveukupno, prikupljeni dokazni materijal se zatim koristi u sudskim procesima koji najčešće dovode do drakonskih kazni. Većim dijelom kažnjavanje se provodi protiv pirata, iako sve češće regulative zemalja prepoznaju i nužnost djelovanja protiv korisnika piratskih sadržaja, no, naravno, u puno blažem obliku nego naspram samih pirata.
Kako se razvijaju mehanizmi za detekciju i uklanjanje piratskih sadržaja, tako i pirati razvijaju mehanizme za izbjegavanja detekcije. Navedeni mehanizmi mogu uključivati: djelomičnu modifikaciju video zapisa kako se ne bi prepoznao, npr. najčešće skrivanjem logoa kanala koji se redistribuira, skrivanje izvornih IP adresa od kuda se dijele sadržaji, skrivanje iza raznih servera koji služe za maskiranje (i.e. Cloudflare) i mnogi drugi.
Meta Rights Manager, alat razvijen od strane Meta platformi (Facebook i Instagram), predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih sustava za detekciju i suzbijanje neovlaštene upotrebe zaštićenog sadržaja. Ovaj sustav, inspiriran YouTube-ovim Content ID-om, omogućuje vlasnicima autorskih prava da prepoznaju, upravljaju i kontroliraju distribuciju svojih materijala na društvenim mrežama.
„Potrebno je razlikovati dijeljenje sadržaja putem društvenih mreža i dijeljenje sadržaja putem specijaliziranih web stranica i IPTV aplikacija. Kod dijeljenja sadržaja putem specijaliziranih web stranica i IPTV aplikacija, ne može se govoriti o privatnom dijeljenju sportskih snimaka, jer se u ovom slučaju radi o gospodarskoj djelatnosti i zaradi, koja osim što narušava autorsko i druga prava, u potpunosti zaobilazi cijeli porezni i pravni sustav“, pojašnjavaju iz HT-a.
Kod društvenih mreža, situacija je donekle složenija. Ako se radi o dijeljenju sadržaja koje nije napravljeno profesionalnom opremom i/ili je dostupno manjem broju korisnika tada možemo govoriti o privatnom dijeljenju sportskih snimaka, koje načelno ne radi štetu vlasnicima prava te ne omogućuje zaradu korisniku koji dijeli sadržaj.
Međutim, ako se radi ili o profesionalnoj opremi i/ili o influencerima s velikim brojem pratitelja, tada ne možemo govoriti o privatnom dijeljenju sportskih snimaka, nego također o gospodarskoj djelatnosti i javnom priopćavanju sadržaja publici.
Ilegalno dijeljenje sadržaja spada u kaznena djela i to su kaznena djela iz članka 285. (Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača) i 286. Kaznenog zakona (Povreda drugih autorskom srodnih prava), kazne su do 3 godine zatvora (285.) i do 1 godine zatvora (286.). Konkretno, u slučaju piratstva sportskih sadržaja radilo bi se o članku 286. i kazni zatvora do 1 godine. Upitno je ima li takva kazna odvraćajući učinak za potencijalne počinitelje.
Iako se kazne za ilegalno dijeljenje autorskog sadržaja do sada nisu često pojavljivale u Hrvatskoj, zamjetan je značajan porast u broju i vrijednosti izrečenih kazni u posljednje vrijeme te je potrebno očekivati dodatno povećanje, slično kako se već događa u drugim EU zemljama, pojašnjavaju iz HT-a.
Mogu li neke druge zemlje riješiti problem piratstva pitali smo, a iz HT-.a poručuju da niti jedna nije riješila, može se samo pričati o onima koje ulažu najveće napore. U pravilu su to države s vrlo atraktivnim nogometnim ligama i utakmicama čiji prijenos predstavlja premium sportski sadržaj, kao što su Španjolska, Francuska, Njemačka i Italija. Primjeri kako se oni bore s piratima su dinamički sudski nalozi i automatizirani sustavi za izdavanje obvezujućih naloga prema telekom operatorima.
„Svim korisnicima u Hrvatskoj, bez obzira na odabranog telekom operatora, dostupne su OTT televizije koje se jednostavno i lako aktiviraju, a svojom su se cijenom približile ilegalnim uslugama. Tako npr. svi korisnici mogu putem MAXtv-a OTT aplikacije pristupiti svim sadržajima koji se distribuiraju na MAXSport kanalu i ArenaSport kanalima, ArenaSport kanali dostupni su i putem A1 aplikacije, dok su svi SportKlubovi dostupni putem eonTV-a“, pojašnjavaju iz HT-a kada je riječ o načinima smanjenja piratstva.
Masovno piratstvo dugoročno bi smanjilo vrijednost sportskih prava te posljedično otežalo ulaganje u sport i produkciju sportskih događaja i u konačnici oslabilo sportske klubove koji najviše prihoduju od navedenih prava, pojašnjavaju u HT-u i dodaju da specifičnije govoreći za hrvatski sport, dugoročna izloženost piratstvu uzorkovala bi slabije klubove, slabije prvenstvo, lošije pokrivanje utakmica prijenosima i nižu kvalitetu prijenosa.
Veliki problemi u Hrvatskoj
Ilegalni IPTV servisi su dosta prisutni i dostupni u Hrvatskoj. Procjena je da u Hrvatskoj postoji između 150.000 – 200.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa. Ilegalni pružatelji IPTV usluga znatno otežavaju poslovanje legalnim pružateljima usluga jer pružaju usluge po znatno nižim cijenama, koje mogu ostvariti jer za razliku od legalnih pružatelja usluga, ilegalni pružatelji ne plaćaju prava na sadržaj, ne plaćaju autorska prava, te ne plaćaju poreze državi. Konkretno, samo prava na sadržaj koji plaćaju legalni servisi su više od cijene koju ilegalni pružatelji naplaćuju korisnicima.
Nova studija Juniper Researcha otkrila je da će broj provjera digitalne osobne iskaznice dosegnuti 86 milijardi u 2025., porast sa 75 milijardi u 2024. Time se održava trend iz prethodne godine kada je rast dosegao 16 posto.
Prema podacima Omdie, online potrošnja potrošača dosegnut će 4,4 bilijuna dolara u 2025. godini, pri čemu će SAD pridonijeti 1,4 bilijuna dolara. Do 2029. godine, ta će se cifra povećati na 6,6 bilijuna dolara, s američkim udjelom od 2 bilijuna dolara.
Dva spektakularna gola Declana Ricea iz slobodnjaka dodatno su rasplamsali interes za završnicu UEFA Lige prvaka. Mogu li genijalci u Barceloninom dresu nakon rapsodije protiv Borussie ići do kraja?
