U 2019. godini četvero od pet mladih (80%) u dobi od 16 do 24 godine u Europskoj uniji (EU) imalo je osnovne ili više osnovne digitalne vještine. To je za 24 postotna boda (pp) veći od udjela osoba starih 16 do 74 godine (56%), pokazalo je novo Eurostatovo istraživanje.
Među državama članicama EU-a Hrvatska je imala najveći udio pojedinaca u dobi od 16 do 24 godine s osnovnim ili višim osnovnim ukupnim digitalnim vještinama (97%), a slijede Estonija, Litva i Nizozemska (sve tri 93%) te Grčka (92% ).
S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su u Rumunjskoj (56%), Bugarskoj (58%), Italiji (65%), Mađarskoj (68%), Latviji i Luksemburgu (obje 75%).
Tijekom posljednjih mjeseci, mnogi mladi (u dobi od 16 do 24 godine) morali su slijediti internetske časove, jer su mjere zaključavanja povezane s pandemijom COVID-19 spriječile njihove škole, sveučilišta ili druge strukovne i obrazovne institucije da vode nastavu licem u lice.
Nova studija Juniper Researcha otkrila je da će broj provjera digitalne osobne iskaznice dosegnuti 86 milijardi u 2025., porast sa 75 milijardi u 2024. Time se održava trend iz prethodne godine kada je rast dosegao 16 posto.
Prema podacima Omdie, online potrošnja potrošača dosegnut će 4,4 bilijuna dolara u 2025. godini, pri čemu će SAD pridonijeti 1,4 bilijuna dolara. Do 2029. godine, ta će se cifra povećati na 6,6 bilijuna dolara, s američkim udjelom od 2 bilijuna dolara.
Dva spektakularna gola Declana Ricea iz slobodnjaka dodatno su rasplamsali interes za završnicu UEFA Lige prvaka. Mogu li genijalci u Barceloninom dresu nakon rapsodije protiv Borussie ići do kraja?
