Zdravstveni sektor na iznimnom je udaru kibernetičkog kriminala jer podaci pacijenata sadrže sve što bi na crnom tržištu bilo od koristi, zbog čega ne čudi nepovjerenje koje vlada u samu industriju.
Konkretnije, čak 95 posto pacijenata u određenoj je mjeri zabrinuto da bi njihovi podaci mogli "procuriti" gdje ne bi trebali. Pokazalo je to istraživanje provedeno od strane Health Gorille, a prezentirano na Atlas VPN. U njemu je sudjelovalo 1213 osoba.
Ako pogledamo u njega detaljnije, možemo vidjeti da je ekstremno zabrinuto njih 28 posto, srednja zabrinutost vlada kod njih 42 posto i mala zabrinutost kod njih 25 posto. Samo pet posto ih uopće nije zabrinuto što će se dogoditi s njihovim podacima, ako će se išta i dogoditi.
Upravo tih pet posto očito nije svjesno svih problema koji mogu nastati ako dođe do proboja u sustav i "curenja" podataka. Osobe nečasnih namjera mogu na taj način nekome ukrasti identitet, izvesti financijske prevare, načiniti štetu po imidž osobe jer možda su zdravstveni problemi tajna, a potencijalno se objavom, primjerice, mentalnih problema može nanijeti šteta koja bi uzrokovala otežano ili onemogućano liječenje.
Naravno, zaštita postoji, a u velikoj mjeri nude je kompanije koje volimo nazivati "Big Tech". No, nepovjerenje ne jenjava jer ni one nisu baš na najboljem glasu kad se radi o zaštiti korisnika, čuvanju njihove anonimnosti i slično. Stoga, 38 posto nema povjerenja u zaštitu koju nude ili pružaju, a njih 27 posto ima blagi oblik nepovjerenja. Ukupno, izostanak povjerenja prisutan je kod njih 65 posto.
Blago povjerenje osjeća njih 21 posto, a potpuno njih 14 posto, odnosno, ukupno 35 posto ispitanih vjeruje barem u određenoj mjeri Big Tech kompanijama, kad se radi o njihovoj sigurnosti.
Nova studija Juniper Researcha otkrila je da će broj provjera digitalne osobne iskaznice dosegnuti 86 milijardi u 2025., porast sa 75 milijardi u 2024. Time se održava trend iz prethodne godine kada je rast dosegao 16 posto.
Prema podacima Omdie, online potrošnja potrošača dosegnut će 4,4 bilijuna dolara u 2025. godini, pri čemu će SAD pridonijeti 1,4 bilijuna dolara. Do 2029. godine, ta će se cifra povećati na 6,6 bilijuna dolara, s američkim udjelom od 2 bilijuna dolara.
Dva spektakularna gola Declana Ricea iz slobodnjaka dodatno su rasplamsali interes za završnicu UEFA Lige prvaka. Mogu li genijalci u Barceloninom dresu nakon rapsodije protiv Borussie ići do kraja?