Nakon odluke domaćeg telekomunikacijskog regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) od kraja studenog kreće deregulacija domaćeg tržišta brzog fiksnog pristupa internetu što znači da od 572 geografska područja u njih 72 i HT će moći slobodno formirati cijene.
Upravo je to glavna tema prve ICTbusiness TV emisije u našoj desetoj po redu sezoni i na početku smo razgovaralo s predsjednikom Vijeća HAKOM-a Tonkom Obuljenom. Prema njegovim riječima deregulacija nije posljedica diskretne odluke HAKOM-a nego postupka analize tržišta i detaljne geografske analize koja je pokazala da postoje geografska područja u kojima regulacija pristupa HT-ovoj svjetlovodnoj mreži više nije opravdana.
Potrebno naglasiti da se deregulira samo tržište tzv. velikog kapaciteta (tržište usluga širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža) i to ne na cijelom području Republike Hrvatske nego samo u određenim geografskim područjima. To su geografska područja za koja je utvrđeno da ne postoje velike i trajne strukturne zapreke za ulazak na tržište, odnosno područja u kojima alternativni operatori imaju ili grade vlastite svjetlovodne i kabelske mreže te u kojima HT više nije dominantan operator.
Za mišljenje smo pitali i Jiří Dvorjančanskog predsjednika Uprave A1 Hrvatska koji smatra kako je odluka preuranjena i da se s njom trebalo pričekati. Pritom ističe kako Deutsche Telekom odnosno Hrvatski Telekom će dobiti mogućnost dodatnog ovladavanja tržištem.
Naime, u A1 Hrvatska smatraju kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, odnosno da je ona preuranjena te da ista nije u skladu s EU praksom. HAKOM ovom odlukom demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje Hrvatski Telekom još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga Hrvatski Telekom biti dereguliran.
Slično deregulaciju vide i u Telemach Hrvatska gdje smo razgovarali s predsjednikom Uprave Adrianom Ježinom koji smatra da je ulaganje Telemacha u optiku motiviralo je i druge operatore na investiranje, što se pokazalo dobrim za korisnike, ali i za digitalni razvoj zemlje. No umjesto da se takvo okružje i dalje potiče, donesena odluka će hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija unazaditi, smatraju u ovom telekomu i kako Ježina ističe to će se dogoditi upravo sada, kad je tržišna utakmica tek krenula a HT, što je presedan, prema HAKOM-ovoj analizi razvoja tržišnog udjela u prvom kvartalu ove godine povećao svoju dominaciju u fiksnoj.
Prema njegovim riječima umjesto da se razmatra pokrivenost najmanje dva alternativna operatora i njihov maloprodajni tržišni udio, na ovakav način stvara se nerealna sliku stvarnog tržišnog udjela i tržišne snage najvećeg operatora.
Na kraju emisije donosimo razgovor sa Sinišom Đuranovićem, članom Uprave i glavnim direktorom za korporativne poslove (CCO) Hrvatskog Telekoma koji pozdravlja odluku HAKOM-a i smatra kako će donijeti pozitivan utjecaj na ubrzanje uvođenje brzog širokopojasnog pristupa internetu. Prema njegovim riječima deregulacija je apsolutno ispravan pristup i po našem mišljenju takva odluka je davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći.
On napominje da bi u interesu digitalizacije Hrvatske trebalo deregulirati cijelo tržište brzog interneta, jer ne samo da 60 posto tržišta brzog interneta ostaje regulirano, već je i tržište bakrene mreža i dalje 100% regulirano.
Nakon triju ekskluzivnih TV emisija sa sajma IFA 2024 krećemo dalje i sada su na redu ekskluzivne TV emisije s Weekenda 2024 gdje smo opet imali vrlo zanimljive sugovornike. Ono što je danas jasno je da nem djelatnosti koja prožima marketing, komunikacije, oglašavanje kao što je to danas slučaj s umjetnom inteligencijom i različitim tehnologijama i rješenjima koja se oko nje razvijaju.
Pred vama je posljednja ekskluzivna TV emisija sa sajma IFA 2024 koji je ove godine proslavio svoj stoti rođendan. Sajam je ove godine posjetilo preko 215.000 posjetitelja iz 138 zemalja, od čega 133.000 stručnih posjetitelja, navode organizatori.
Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML) transformiraju kibernetičku sigurnost omogućujući brže i točnije otkrivanje prijetnji. Ove tehnologije analiziraju goleme količine podataka kako bi identificirale neobične obrasce i ponašanja koji mogu ukazivati na sigurnosnu prijetnju. Za CMS, implementacija AI i ML može značajno poboljšati našu sposobnost otkrivanja i odgovora na prijetnje u stvarnom vremenu, smanjujući prozor mogućnosti za napadače ili čak automatizirati suvišne zadatke povezane s NIST okvirom za upravljanje rizicima.
