Tehnofobija – koliko je prisutna među hrvatskim poduzetnicima?

Suvremeno društvo pred sve nas stavlja brojne prednosti, ali i izazove tehnologije koja se svakim danom rapidno razvija. Iako ljudi vole ono što im olakšava život, urođena im je i određena otpornost prema novitetima koji traže njihov angažman, a kod nekih se to pretvara u pravi strah.

Kao čitatelji ovog portala, vjerojatno ste ljubitelj tehnologije, ali sigurno poznajete osobe koji vas iznenade svojim „neznanjem“ nekih stvari vezanih uz tehnologiju i digitalni svijet i koji kao da odbijaju sve te novitete. Da ne bi bilo zabune, nisu to niti neobrazovani niti neinteligentni ljudi, prije bi se moglo reći da su tehnološki inertni.

Upravo se kod takvih osoba, javlja ne nužno strah, nego bojazan da se ne osramote pa se onda radije i ne upuštaju u to što ne znaju. Osim toga, često su užurbani i pored svih obaveza koje imaju, oni i sami kažu kako 'nemaju vremena proučavati'.  Znanje je moć - rekao bi sad filozof Francis Bacon i po ne znam koji put bi bio u pravu!

Povratak u budućnost

Zamislite da vam je netko kao djetetu pokazao vaš život u 2024. godini i sve mogućnosti tehnologije koju danas imamo, kako biste reagirali? Biste li bili oduševljeni ili u šoku? Osobno bih pokazala ogromno oduševljenje, kao kad sam gledala film „Povratak u budućnost“ i vidjela video poziv.  Tada je to bilo nešto nestvarno, nešto što je osmislila filmska mašta, a danas to dobijemo uz koji klik na mobitelu. Za vrijeme pandemije korona, i te kako smo osjetili koliko je važna prednost video sastanaka ili razgovora s dragom osobom koja je udaljena od nas. Tada smo prihvatili i mogućnost rada od kuće. Svijet se mijenja – a mi se više ili manje prilagođavamo promjenama.

Teško smo kao djeca mogli zamisliti što ćemo sve morati znati koristiti u svojim srednjim godinama života i koje sve promjene će ubrzani razvoj tehnologije donijeti sa sobom. I to promjene koje snažno utječu na sve generacije i na sve aspekte naših života. Činjenica je da za mnoge od tih promjena mnogi od nas nisu spremni ili ih se plašimo. Ažuriramo uređaje, ali ne ažuriramo naš mozak. On se opire.

Otpor se može opravdati i negativnim aspektima utjecaja tehnologije. Mogli bismo sad razglabati koliko smo postali ovisni o svojim pametnim telefonima i svim problemima koje to donosi, ali nije predmet članka.

No, uzgred rečeno, našla sam na podatak kako je jedna od većih fobija građana Hrvatske strah od gubitka mobitela tzv. nomofobija.

AI anksioznost

Postoji još jedan zgodan pojam, a to je AI anksioznost tj. anksioznost izazvana brzim razvojem umjetne inteligencije i drugih tehnoloških inovacija. Ovaj strah je postao izraženiji s popularnošću alata poput ChatGPT-a, koji je mnogima postao neizostavni asistent.

Prema istraživanju softverske tvrtke Calma, 29 % odraslih osoba osjeća tjeskobu zbog umjetne inteligencije, a 18 % ih opisuje svoje osjećaje kao strah. Iako 31 posto ispitanika pokazuje optimizam, mnogi su istovremeno zadivljeni i nervozni zbog tehnoloških inovacija.

Tehnologija nezaustavljivo napreduje i nije jednostavno sve pratiti. Pogotovo jer domaći poduzetnici prate sferu svog poslovanja i pokušavaju je unaprijediti, a istodobno moraju pratiti i tehnološki napredak više ili manje vezan uz to poslovanje.

Stručnjaci savjetuju da se više fokusiramo na ono što možemo kontrolirati umjesto da se brinemo o nepoznanicama.

Osim toga, ističu kako je jako važno ulagati u edukaciju i naučiti raditi uz tehnologiju. Trebamo biti spremni naučiti koristiti tehnologiju i tada će strah biti manji. Savjet svim poduzetnicima, koji osjećaju strah od tehnologije, je da angažiraju mlađu osobu (koja nema taj strah, a ima određena znanja) da se bavi poslovima koje zahtijevaju ta znanja i sposobnosti te da ulože u njihovu edukaciju.

Tehnofobija proporcionalna je s godinama života

Govorimo li o strahu od tehnologije, on proporcionalno raste s godinama. U kontekstu hrvatskih obrtnika i poduzetnika, mnogi stariji obrtnici manje su skloni korištenju tehnologije zbog manjka obrazovanja, strpljenja ili straha od štete koju bi mogli prouzročiti na uređajima ili u sustavima (recimo pri održavanju vlastite web stranice u CMS-u).

Kako poznavanje rada na računalu, uporaba pametnih telefona kao i raznih aplikacija postaje sve važnije za poslovanje – hraniti strah od tehnologije nije mudra odluka. Znači, kako god okrenemo priču, postaje poput pješčanog sata i samo se jedna teza prelijeva u drugu i obrnuto.

Primjeri straha od tehnologije

Prijatelj mi je Tihomir Mraović, književnik koji piše SF romane, predstave i radio drame, a koji je do prije nekoliko godina pisao na pisaćem stroju dok ga osobno nisam uvjerila da nabavi laptop. Njegov strah od tehnologije je bio baš snažan, dugo mu je trebalo da nabavi i mobitel, zatim pametni telefon. Sve je kod njega išlo nekako lagano, a o maštovitim izgovorima koje je dao samo da ne bi prigrlio tehnološki napredak, ja bih mogla napisati jednu knjigu, a ne članak! Danas Tihomir radi odlične ilustracije uz pomoć umjetne inteligencije i kaže da je postao njezin gorljivi zagovornik. Znanje je moć, promjena je moguća!

Drugi primjer, kojeg se rado sjetim i nasmijem, je moja bliska prijateljica koja je kupila perilicu suđa. Tri mjeseca je nije koristila jer je  'nije znala pokrenuti'. Na moje pitanje je li barem pokušala i pročitala upute, znate što je odgovorila? Da nije! Nisam napustila njezin stan dok nismo oprale prvu turu suđa!

Primjer knjige narudžbi

Kao osoba koja se bavim digitalnim marketingom, godinama surađujem s vlasnicama kozmetičkih i frizerskih salona, a u zadnje vrijeme i sa Zoyyom. Smatram Zoyyu jako korisnom platformom kako za poduzetnike i obrtnike koji žele na jedan lakši i bolji način voditi svoje poslovanje, ali i korisnom aplikacijom za naručivanje korisnika na tretmane. Osobno se volim naručivati na tretmane u gluho doba noći pa mi je idealno to učiniti online putem koji je za to i stvoren.

Zoyya samu sebe „prodaje“ koliko je korisna, ali iznenadila sam se nekim reakcijama inače vrlo uspješnih vlasnica salona.

Osobno se teško mirim odgovorima poput: „Ne razumijem se baš u tehnologiju. Lakše je mani kako sam naučila.“ Tada se pitam što su rekle žene koje su vidjele kako radi perilica rublja? Jesu li odmahnule rukom i rekle: „Ma, ne treba to meni, ne znam ja kako to radi. Radije ću prati na ruke!“ Sumnjam da su to rekle!

Dat ću vam primjer tzv. online knjige narudžbi. Znači, Zoyya kao aplikacija nudi mogućnost online naručivanja klijenata od 0 do 24, sedam dana u tjednu. Tako saloni imaju stvaraju svoju online bazu, tj. 'knjigu narudžbi' i uz to vode točnu evidenciju klijenata. S lakoćom mogu vidjeti tko je kada došao, na koji tretman, koliko često, mogu upisati i neku osobnu bilješku važnu za komunikaciju s klijentom  i prema tome stvarati i svoju personaliziranu marketinšku strategiju. Običan rokovnik to ne može. Papir je papir i fascinantno mi je kad mi kažu: „Meni je moja bilježnica super, ne trebam ja online ništa!“ Tuf! To je kao da mi zalupite vrata pred nosom. Ostajem zatečena.

Ne bi te osobe imale svoja privatna poslovanja i obrte da nisu donosile niz korisnih i mudrih odluka, da ne posjeduju sposobnost. No upravo ono što ih koči na putu napretka je strah od tehnologije. Plaše se da neće znati koristiti aplikaciju i da će se „osramotiti“. S druge strane, smatraju da nemaju vremena to proučavati i tada radije biraju dobar, stari utabani put poslovanja.

Moj iskren savjet je njima je: „ Ako vam itko prodaje nekakvu aplikaciju, tada je tome i te kako u interesu da vas poduči kako to radi. Uostalom, sigurno je lagano jer ne bi bilo za tako široko primjenu. “

Razvoj tehnologije donose mnoge pozitivne promjene

Treba gledati na tehnologiju kao na važan resurs, a ne kao prijetnju. Povijest nam pokazuje da smo se više puta uspješno prilagodili promjenama, bilo da se radi o automatizaciji proizvodnje, uvođenju online trgovine ili radu od kuće.

Tehnološke inovacije omogućavaju učinkovitije poslovanje, bolju komunikaciju s klijentima i širenje tržišta. Stoga je ključno prihvatiti tehnologiju kao alat koji može unaprijediti poslovanje i osigurati konkurentnost na tržištu.

Razlika između uspješnih i neuspješnih poduzetnika i obrtnika je često u hrabrosti. Hrabar obrtnik i poduzetnik će, bez obzira na svoj osjećaj nelagode i tog nekog straha od tehnologije spoznati koliko je važno pratiti ključne tehnološke inovacije koje se tiču njihovog poslovanja. Možda će biti dovoljno realni i priznati si da to ne znaju ili ne mogu tj. ne žele raditi sami, ali tada će angažirati ili profesionalce koji se time bave ili dodatno motivirati svoje zaposlenike, no ići će u korak s napretkom.