Prosječna kupovna moć Europljana u 2023. narasla na 17.688 eura

U 2023. prosječna kupovna moć po stanovniku u Europi iznosi 17.688 eura, prema GfK. Međutim, postoji jasna podjela između 42 zemlje u Europi.

Lihtenštajn, Švicarska i Luksemburg, primjerice, imaju prilično veći neto prihod od ostatka Europe, dok je kupovna moć najniža u Bjelorusiji, Kosovu i Ukrajini. Najveći dobitnik godine je Irska, koja je u ukupnoj europskoj usporedbi napredovala četiri mjesta.

Ukupno, Europljani imaju na raspolaganju oko 12,1 milijardu eura za potrošnju u 2023. na hranu, stanovanje, usluge, troškove energije, privatne mirovine, osiguranje, odmore, mobilnost i potrošačke kupnje. To odgovara prosječnoj kupovnoj moći po stanovniku od 17.688 eura godišnje, što predstavlja nominalni rast od 5,8 posto u usporedbi s revidiranim vrijednostima iz prethodne godine. Međutim, iznos koji potrošači stvarno imaju na raspolaganju za potrošnju i štednju uvelike varira od zemlje do zemlje, a također ovisi o tome kako će se kretati potrošačke cijene u 2023.

Kao i prethodnih godina, Lihtenštajn je značajno na vrhu ljestvice kupovne moći. Stanovnici Lihtenštajna imaju kupovnu moć po stanovniku od 68.843 eura, što je gotovo 3,9 puta više od europskog prosjeka. Na drugom i trećem mjestu slijede Švicarska i Luksemburg. Dok je kupovna moć Švicaraca po glavi stanovnika 49.592 eura, što je gotovo 2,8 puta više od europskog prosjeka, Luksemburžani imaju raspoloživi neto dohodak od 40.931 eura. To je više od 2,3 puta više od europskog prosjeka.

I sve ostale zemlje u prvih deset imaju vrlo visoku kupovnu moć po glavi stanovnika, barem 47 posto veću od europskog prosjeka. Najveći dobitnik je Irska. Nakon što je prošle godine ta otočna država jedva ušla među prvih 10, ove je godine uspjela napredovati četiri mjesta i nalazi se na šestom mjestu. Sa 26.882 eura po stanovniku Irci su točno 52 posto iznad europskog prosjeka.

Bilo je i nekih drugih promjena unutar top 10 kupovne moći. Island i Danska napredovali su po jedno mjesto na četvrto i peto mjesto, dok je Austrija napredovala za dva mjesta na sedmo mjesto. Norveška je, pak, pala za četiri mjesta, Njemačka za jedno, a Ujedinjeno Kraljevstvo za tri. To tri zemlje stavlja na dno top 10 po kupovnoj moći.

Sveukupno, 16 od 42 ispitane zemlje iznad je europskog prosjeka. To je u suprotnosti s 26 zemalja čija je kupovna moć po stanovniku ispod prosjeka, uključujući Španjolsku, koja je sa 16.449 eura po stanovniku malo ispod europskog prosjeka. Kao i prethodnih godina, Ukrajina je i dalje na dnu ljestvice. Tamo ljudi imaju samo 2478 eura po stanovniku, što je točno 14 posto europskog prosjeka.

  “Europske zemlje i ove godine bilježe značajan rast kupovne moći od gotovo 6 posto u prosjeku, ali to ne može u potpunosti nadoknaditi još uvijek visoku inflaciju. Međutim, kupovna moć ne razvija se na isti način u svakoj europskoj zemlji: na primjer, dok se Irska penje za četiri mjesta, susjedno Ujedinjeno Kraljevstvo pada za tri mjesta. Puno se dogodilo i unutar zemalja, primjerice u Češkoj, gdje su ljestvice ove godine znatno izmiješane, ili u Poljskoj i Francuskoj, gdje je jaz između regija s jakom i slabom kupovnom moći sve veći. Međutim, među 42 zemlje može se primijetiti donekle pozitivan trend. Iako su razlike još uvijek vrlo velike kada je u pitanju potencijal potrošnje, razlika u kupovnoj moći se barem malo smanjuje,” rekao je Tim Weber, stručnjak za GfK-ovo područje Geomarketing rješenja.