Kina i prednjači u četiri od šest ključnih AI tehnologija te bi joj to moglo donijeti prednost pred SAD-om.
Iako Sjedinjene Američke Države ostaju glavni trošač na istraživanje i razvoj te nesporni svjetski lider u B2B prihodima IT tržišta, Kina sve brže smanjuje zaostatak i u ne tako dalekoj budućnosti bi mogla preuzeti tron.
Prema studiji Australskog instituta za stratešku politiku (ASPI), Kina je prošle godine vodila u 53 od 64 kritične tehnologije, uključujući tehnologiju umjetne inteligencije, biotehnologiju, kvantnu tehnologiju i obranu, svemir i robotiku, dok su Sjedinjene Države nadmašile preostalih 11.
Iako je puštanje ChatGPT-a u promet od strane OpenAI-ja krajem 2022. pomoglo smanjenju razlike između Kine i Sjedinjenih Država u sferi AI-ja, Kina ostaje apsolutni lider u tom području.
Očekuje se da će američka industrija umjetne inteligencije dostići vrijednost od 50 milijardi dolara u 2024., što je više nego kineskih 35 milijardi dolara. Međutim, Kina i dalje prednjači u četiri od šest ključnih AI tehnologija, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je kineska vlada postavila cilj da do 2030. postane svjetski lider u AI-ju.
Prema ASPI-jevom Critical Technology Trackeru, Kina dominira i u području napredne analize podataka, AI algoritama i hardverskim akceleratorima, adversarialnoj AI te strojnom učenju. Istovremeno, Amerikanci prednjače samo u naprednom dizajnu i izradi integriranih krugova te obradi prirodnog jezika.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
