AI računala mogu pomoći korisnicima da povrate vrijeme za kućne poslove

Istraživanje koje je naručio Intel na 6000 ispitanika diljem Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske pokazalo je da ljudi kumulativno gube gotovo 15 sati tjedno na digitalne poslove, kao što su transkripcije sastanaka ili pisanje e-pošte. U isto vrijeme, računala s umjetnom inteligencijom ponudila su potencijalno transformativni utjecaj na živote ljudi, štedeći pojedincima otprilike 240 minuta tjedno na rutinskim digitalnim zadacima.

Međutim, studija je također istaknula da sadašnji vlasnici računala s umjetnom inteligencijom provode dulje na zadacima od svojih kolega koji koriste tradicionalna računala. Rezultati studije pokazuju da je potrebna veća edukacija potrošača kako bi se premostio jaz između obećanja i stvarnosti računala s umjetnom inteligencijom.

Intelovo izvješće nastoji razumjeti i osobne i profesionalne računalne navike potrošača i identificirati potencijal za računala s umjetnom inteligencijom da optimiziraju učinkovitost i vrate vrijeme ljudima. Utvrđeno je da ispitanici troše prosječno 899 minuta na administrativne zadatke na svojim osobnim uređajima tjedno, a kodiranje (78 minuta), analiza podataka (74 minute) i video uređivanje (68 minuta) prepoznati su kao zadaci koji oduzimaju najviše vremena.

Prvi podaci pokazuju da računala s umjetnom inteligencijom mogu korisnicima uštedjeti oko 240 minuta tjedno na rutinskim zadacima, ali mnogi potrošači nisu svjesni tih prednosti ili ne znaju kako im pristupiti. Unatoč tome što su računala s umjetnom inteligencijom postala dostupnija ljudima, 86 posto ispitanika nikada nije čulo za njih ili ih je koristilo. U međuvremenu, oni ispitanici koji već posjeduju računalo s umjetnom inteligencijom zapravo troše više na digitalne poslove od onih koji koriste tradicionalno računalo. To sugerira da potrošači provode dugo vremena utvrđujući kako najbolje komunicirati s AI alatima kako bi dobili željene rezultate.

Istraživanje je također otkrilo zabranjujuće zablude oko ovih proizvoda, pri čemu 44 posto ispitanika vidi računala s umjetnom inteligencijom kao trik ili futurističku tehnologiju, a 53 posto vjeruje da su samo za kreativce ili tehničke profesionalce. Rezultati ankete pokazuju korelaciju između veće svijesti o računalima s umjetnom inteligencijom i usvajanja tehnologije. Dok bi samo 32 posto ispitanika koji nisu upoznati s računalima s umjetnom inteligencijom razmotrilo kupnju jednog za svoju sljedeću nadogradnju, ovaj postotak značajno skače na 64 posto među ispitanicima koji su već koristili jedno. To pokazuje obećavajuće izglede za interes potrošača za računala s umjetnom inteligencijom, ali također pokazuje potrebu za podizanjem svijesti o slučajevima korištenja ove nove tehnologije u stvarnom svijetu.

Ispitanici u Njemačkoj bili su najsvjesniji računala s umjetnom inteligencijom, s 28 posto ili posjeduju ili su ga koristili u usporedbi sa samo 8 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 7 posto u Francuskoj. Njemačko tržište također je imalo najmanje brige o privatnosti i sigurnosti svojih podataka pri korištenju računala s umjetnom inteligencijom, sa samo 12 posto koji su izjavili da su vrlo ili iznimno zabrinuti. To sugerira da je njemačko tržište najspremnije uključiti se u novu tehnologiju u usporedbi s Ujedinjenim kraljevstvom i Francuskom i da treba raditi na povećanju svijesti o računalima s umjetnom inteligencijom diljem Europe.

Na pitanje koju značajku računala s umjetnom inteligencijom bi najvjerojatnije koristili, ispitanici su identificirali prijevod jezika u stvarnom vremenu (39 posto), optimizaciju pretraživanja datoteka (35 posto) i poboljšanu kibernetičku sigurnost (32 posto) kao najprivlačnije značajke. A 40 posto potrošača također se osjeća pozitivno u vezi s prilagodljivim sposobnostima računala s umjetnom inteligencijom kako bi razumjeli njihove navike i pružili personaliziranije iskustvo.