Stiže 5G era mobilnih mreža velikih brzina

Dolazi vrijeme 5G mreža, svi ga očekuju zbog malih latencija odnosno brzog odziva mreže i velikih brzina, a to nam je bio i povod za razgovor s Natašom Malić, direktorica Sektora za planiranje i inženjering pristupnih mreža Hrvatskog Telekoma.

S obzirom na veliki obujam logističkog i tehnološkog posla, a koji se ne može odraditi preko noći, već zahtjeva određeno vrijeme vrlo je teško za očekivati da će 3,5 GHz frekvencija biti dostupna svugdje u kratkom vremenskom periodu, ističe Nataša Malić.

Prema njezinim riječima oko 60.000 uređaja koji podržavaju 5G u našoj mreži, a otprilike polovica korisnika s 5G uređajem ima i tarifu koja im omogućava pristup tehnologiji, i taj broj kontinuirano raste. Ona napominje da Velike brzine su potrebne u primjeni kod VR i AR aplikacija, video nadzora, i slično, dok je niska latencija kritična gamerima, u industrijskoj proizvodnji, autonomnoj vožnji.

Raspisivanjem natječaja odnosno aukcija za dodjelu 5G frekvencijskih spektara kreće komercijalizacija odnosno uvođenje 5G mreže u Hrvatskoj. HT je uveo 5G kroz DSS (dijeljenje spektra sa 4G) već prije. Kakve su reakcije korisnika?

Imamo pozitivne reakcije korisnika, pogotovo u svjetlu razumijevanja što 5G tehnologija donosi. Danas imamo oko 60.000 uređaja koji podržavaju 5G u našoj mreži, a otprilike polovica korisnika s 5G uređajem ima i tarifu koja im omogućava pristup tehnologiji, i taj broj kontinuirano raste. Naravno, imamo puno upita o mogućnosti korištenja gigabitnih brzina u mreži, no za to moramo pričekati završetak aukcije spektra i dodavanje novog frekvencijskog pojasa u mrežu.

Što 5G na DSS zapravo donosi?

Trenutno komercijalno dostupni 5G temelji se na postojećim frekvencijama, što ne znači automatski u ovom trenutku gigabitne brzine, no važno je napomenuti da 5G nisu samo velike brzine. Tu je i manja latencija, te mogućnost spajanja znatno većeg broja IoT uređaja, u usporedbi s dosadašnjim tehnologijama. U svakom slučaju radi se o osjetnom poboljšanju i značajnom tehnološkom i telekomunikacijskom iskoraku. DSS omogućava 5G u kratkom vremenskom periodu, na velikom području pokrivanja i to ga čini izuzetno bitnim u razvoju 5G tehnologije u Hrvatskoj.

S obzirom na veliki obujam logističkog i tehnološkog posla, a koji se ne može odraditi preko noći, već zahtjeva određeno vrijeme vrlo je teško za očekivati da će 3,5 GHz frekvencija biti dostupna svugdje u kratkom vremenskom periodu. Potrebno je nadograditi postojeće lokacije s novom radijskom opremom, a također viša frekvencija zahtjeva densifikaciju postojeće mreže s novim lokacijama kako bi se postiglo kontinuirano pokrivanje.

U tijeku je i testiranje na 3,5 GHz frekvencijama 5G mreže. Na tim će frekvencijama raditi 5G kada nakon dodjele frekvencija počne prava komercijalna upotreba. Što to znači za korisnike?

Najčešće pričamo o gigabitnim brzinama u mobilnoj mreži, no pravi benefit ove frekvencije je ogroman kapacitet koji 5G na 3,5 GHz donosi u mrežu. Ulaganja u ovaj frekvencijski pojas će praktički udvostručiti količinu spektra koju operateri danas imaju u mreži. Gdje je to važno - tamo gdje je kapacitet izuzetno potreban - gradska središta, obala za vrijeme turističke sezone, velika kulturna i sportska događanja. Ukratko - ne postoji aplikacija koja zahtijeva 1 Gbps brzinu za pojedinog korisnika, ali ako imamo puno korisnika na nekom području i svi koriste usluge operatora u isto vrijeme, od slanja ili primanja videa, gledanja sadržaja sa streaming platformi, rad od kuće i slično - svi će oni moći koristiti usluge sa zadovoljavajućom kvalitetom, jer mreža više neće biti usko grlo.

Svi o 5G govore kao magičnom rješenju zbog niske latencije i velike brzine. Kada će se to zaista i dogoditi?

Prve primjene se mogu očekivati neposredno nakon završetka aukcije, iako će to biti niz usluga koje postoje već danas - MBB i FWA (Fixed Wireless Access). Za to već postoji eko sustav na tržištu u obliku korisničkih uređaja. Za sve ostalo najprije treba identificirati problem, pa onda definirati kakva vrsta 5G rješenja je potrebna da bi se taj problem riješio. Moguće je vidjeti na stranim tržištima da prve upotrebe 5G mreže počinju rješavati situacije u logistici, transportu, medicini, a ni autonomna vožnja više nije tako daleko.

Gdje će biti prve primjene takvih velikih brzina i latencija, koja su to rješenja i usluge i gdje ih možemo očekivati?

Velike brzine su potrebne u primjeni kod VR i AR aplikacija, video nadzora, i slično, dok je niska latencija kritična gamerima, u industrijskoj proizvodnji, autonomnoj vožnji i drugim primjenama.

Za 5G se govori da će omogućiti robotsku kirurgiju na daljinu, upravljanje strojevima na daljinu. Što je potrebno da se to dogodi?

Potrebno je tehničko rješenje koje pokriva sve izazove takvih aplikacija. Čim upravljate nečim na daljinu, bitna je pouzdanost. Odaziv mreže mora biti instantan. Takva rješenja zahtijevaju tzv. edge computing smješten vrlo blizu krajnjeg korisnika. Koristi se termin Campus - mala mreža zatvorena unutar određenog fizičkog prostora gdje se pruža usluga, a ne centralizirana jezgrena mreža negdje u prostorijama operatora. Mogu i ne moraju zahtijevati i veliku propusnost. No uvijek se gradi dedicirano pokrivanje 5G signalom, kao što je recimo pokrivanje rudnika u Švedskoj kako bi stroj mogao raditi posao opasan za čovjeka.

Može li se očekivati i na koji način da 5G omogući pokrivanje brzim internetom ruralnih područja - sela i zaseoka, otoka s brzim internetom? Mnogim je to turističkim djelatnicima prilična noćna mora na priobalju i otocima?

Može, pomoću spomenutog Fixed Wireless Access rješenja. To znači da se fiksna usluga u potpunosti pruža preko zračnog sučelja. Potrebno je instalirati uređaj kod korisnika koji koristi vanjsku antenu, kako bi se postigla najbolja moguća brzina i pokrivanje. Baznu stanicu potrebno je spojiti na mrežu putem optike ili radio relejnog linka velikog kapaciteta, što zna biti vrlo izazovno posebno na otocima koji nemaju optičku vezu s kopnom, nego komunikacija ide putem RR veze, nerijetko preko više hop-ova što je kompleksno za napraviti.

HT je velikim ulaganjem pripremio svoju mrežu za 5G, prije godinu dana završen je veliki proces obnove 4G mreže i pripreme za 5G. Što još treba napraviti?

HT je do sad uložio velika financijska sredstva u pripremu mreže za 5G. Da nije bilo takve investicije, danas ne bi mogli imati 5G u komercijalnom radu. Očekujemo rezultate aukcije i onda krećemo u opremanje baznih stanica novom radijskom jedinicom koja podržava dobiveni frekvencijski pojas, a potrebno je i pojedine lokacije opremiti transportnim rješenjem zadovoljavajućeg kapaciteta.

Biti će potrebno povezati bazne postaje brzim linkovima da bi 5G imao smisla. Kako to riješiti?

HT ima puno svoje optike, pa do većine bazne stanice već imamo dovedenu podršku za puštanje 5G-a u rad. Gdje to nije moguće riješiti na jednostavan način, idemo na radio relejna rješenja.

HT je raspisao ukupno FTTH natječaja odnosno javnih nabava vrijednih 286,66 milijuna kuna. Na koja područja će biti utrošen taj novac za izgradnju optičke infrastrukture i o kakvom je obimu infrastrukture riječ?

Telekom će zajedno sa partnerima projekte provoditi na područjima sljedećih 10 županija: Brodsko-posavska (8.342 korisnika), Dubrovačko-neretvanska (grad Dubrovnik 12.196 korisnika), Istarska (općina Medulin 11.205 korisnika te gradovi Poreč 11.189 i Rovinj 9.366 korisnika), Krapinsko-zagorska (općina Đurmanec 10.699 korisnika), Međimurska (grad Mursko Središće 11.240 korisnika), Osječko-baranjska (9.991 korisnika), Splitsko-dalmatinska (grad Omiš 10.627 korisnika), Varaždinska (grad Ludbreg 8.200 korisnika), Vukovarsko-srijemska (grad Vukovar 15.682 korisnika) i Zagrebačka (gradovi Sveta Nedelja 16.731 i Zaprešić 13.307 korisnika). Radi se o obuhvatu gotovo 149 000 kućanstava.

Optička infrastruktura preduvjet je i za izgradnju 5G mreže. U kojem smjeru se očekuje nastavak tih ulaganja?

Optičke mreže imaju veću propusnost od mobilnih 5G mreža i 90 posto manje kašnjenje od konvencionalnih fiksnih mreža te pružaju razinu stabilnosti i dostupnosti do 99,999 posto. Zato su optičke mreže važna infrastruktura za 5G. Kako se 5G uglavnom koristi za povezivanje uređaja s baznim stanicama bežičnim vezama, bazne stanice i dalje moraju biti povezane s pristupnom mrežom, mrežom agregacije i transportnom mrežom putem fiksnih optičkih mreža.

Stoga je optička mreža važna osnova za brzi razvoj 5G-a. Kao najveći privatni investitor u digitalizaciju Hrvatske, Hrvatski Telekom ostaje predan ulaganjima u širenje dostupnosti optičke mreže koja predstavlja ključnu polugu za jačanje i razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Naša optička mreža potrebna za puštanje u rad 5G tehnologije prisutna je u velikom dijelu Hrvatske. Područja gdje nema optičke jezgrene mreže su područja gdje treba usmjeravati dalji razvoj. To su npr. pojedini manji otoci na našoj obali. Ukoliko nije dostupna optika, 5G je moguće pustiti i korištenjem radio relejne tehnologije (mikrovalni linkovi).

Danas je optika preduvjet za brzi pristup internet u daje bolje rezultate u odnosu na sve druge dostupne tehnologije. Kako teče izgradnja optike HT-a i s kojim se problemima susrećete?

U uskopojasnim mrežama se analogni signali prenose bakrenim telefonskim linijama, olakšavajući glasovne pozive i pružajući osnovni dial-up Internet. Širokopojasne veze su nudile veće brzine prijenosa što je na kraju rezultiralo masovnim korištenjem interneta. Era ultra-širokopojasnog pristupa dovela je multimediju u prvi plan, podržavajući HD TV, IP, IP pozive i mrežne igre. U tom su razdoblju brzine premašivale 100 Mbit/s, čineći HD TV, video uživo i ultra-HD video konferencije dostupnim širokoj publici. Sada smo u dobu gigabitnog ultra-širokopojasnog pristupa i tu su oživjeli VR/AR, pametna mreža, pametna zdravstvena zaštita, pametna poljoprivreda, pametan prijevoz i drugo. Kada govorimo o takvoj infrastrukturi, govorimo o optičkoj mreži koja omogućava znatno veće brzine (u downloadu i uploadu).

U poslovanju je često presudna brzina pa je tako, primjerice, uz brzinu od 500 Mbit/s koju omogućava optika, datoteku od 1 GB moguće preuzeti za otprilike 15 sekundi. Optika omogućava i prijenos podataka na mnogo veće udaljenosti, i to gotovo bez slabljenja signala.

Neovisno o lokaciji stana ili poslovnog prostora optička infrastruktura, sa znatno manjom potrebnom energijom, osigurava velike brzine prijenosa, a uz to je gotovo neosjetljiva na elektromagnetske smetnje, što u konačnici osigurava bolju kvalitetu i stabilnost. Osim za vrhunsko iskustvo kućne internetske povezanosti, koja je neophodna za rad od kuće, održavanje nastave na daljinu i uživanje u zabavnim sadržajima poput gaminga, zahvaljujući optici unaprjeđuje se korištenje naprednih digitalnih proizvoda i usluga poput e-Građani, e-škole, e-zdravlje, e-parking i ostalih projekata iz domene pametnih gradova.

HT iz godine u godinu gradi sve više optičkih priključaka. Izgradnja ide dobro, no međutim ima i izazova - potrebno je ishoditi mnoge dozvole pa se događa sporost administracije pojedinih javno pravnih tijela. Uvjeti koji nam se nameću prilikom projektiranja pojedinih obuhvata znaju biti nerealno troškovno zahtjevni, što onda poskupljuje sam projekt pa znamo i odustati od izgradnje.

Prošle godine imali ste rekordne rezultate po broju HH povezanih, kakvi su planovi za ovu godinu?

Hrvatski Telekom već godinama svojim kontinuiranim ulaganjima podupire hrvatsku digitalnu transformaciju, a u to smo se posebice uvjerili u proteklom razdoblju kada smo svjedočili koliko su važne investicije u infrastrukturu, mreže i kvalitetu usluga.

U 2020. godini smo tako investirali više od 1,7 milijardi kuna te imali rekordnu godinu po pitanju pokrivenosti optike s više od 80.000 novih kućanstava, a ove godine imamo još ambicioznije planove.

Radi dočaravanja veličine mreže poslužit ću se vrlo plastičnim primjerom - ukupna duljina optičke infrastrukture koju implementirao Hrvatski Telekom dovoljna je kako bi se pokrila udaljenost od Zemlje do Mjeseca.

Tijekom protekle 2020. posebno je do izražaja došla važnost infrastrukture kad se radilo, školovalo od doma... - da li se tu radilo o dotad ne zabilježenim opterećenjima i kakvu ulogu tu za budućnost igra optika?

Prometi preneseni kroz fiksnu i mobilnu mrežu su bili rekordno visoki u godinama pandemije, upravo uzrokovani radom i školovanjem od kuće. Optika je tehnologija koja omogućava nesmetan simultani rad unutar jednog kućanstva, gdje imamo situaciju da istovremeno rade oba roditelja i djeca prate nastavu kroz zajednički fiksni pristup. Svjesni smo ograničenja drugih tehnoloških rješenja, koje pružaju bakrena i kabelska mreža, pa se optika dugoročno nameće kao optimalni fiksni pristup u novom načinu života i rada.

Ukratko, 2020. je bila povijesna godina u korištenju telekomunikacijske infrastrukture. U prvom “korona-valu“, mobilne mreže su doživjele porast opterećenja 40-50%, a fiksne 70-90%. Unatoč tome, ni takav porast prometa nije destabilizirao mrežu i isporuka telekomunikacijskih usluga se odvijala neometano što je rezultat velikih ulaganja i angažmana i to je smjer s kojim nastavljamo, a optika nastavlja biti područje našeg velikog fokusa.