Europa planira napraviti vlastitu sigurnu satelitsku mrežu
Značajan dio bit će posvećen sigurnosti i upravljanju krizama. Većina satelita bit će smještena u niskoj orbiti oko Zemlje, dok će manji dio biti raspoređen u srednju orbitu.
Nastavljamo serijal mogućih scenarija predstečajne nagodbe Optima Telekoma jer se na tržištu telekomunikacija u Hrvatskoj može čuti kako bi jedna mogućnost ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odluči o uvjetnom preuzimanju odnosno upravljanju Optima Telekomom za HT mogla značiti prodaja dijela udjela na telekom tržištu.
Kao što je to dosad bio slučaj kod nekih preuzimanja kao što je primjerice tvrtki u naftnom ili prehrambenom sektoru moguće je da će se zahtijevati izdvajanje odnosno prodaja dijela poslovanja. U slučaju HT-a jedina realna opcija o kojoj se trenutno govori je prodaja Iskona jer je po svojim uslugama vrlo sličan Optimi Telekomu.
Izdvajanje nekog drugog dijela poslovanja i možebitnu prodaju jednostavno ne bi bilo moguće.
Zahtjev AZTN-a bio bi u tome smjeru realno moguć, no pitanje je hoće li se HT htjeti u tome slučaju odreći Iskona kojeg je preuzeo prije sedam godina za 13,7 milijuna eura i kojeg je pustio da se razvija kao samostalna tvrtka pod vlastitim brandom.
Na telekomunikacijskom tržištu može se čuti kako u ovome trenutku prodaja Iskona jednostavno ne dolazi u obzir jer je riječ o vrlo stabilnoj firmi, s vrlo jasnom vizijom razvoja i stabilnim prihodima, dok s druge strane bez obzira na znanje u HT-u preuzimanje upravljanja Optima Telekoma krije velike rizike.
Svi s kojima smo na telekom tržištu razgovarali o ovakvom možebitnom scenariju ističu kako za HT prodaja Iskona nije opcija jer za HT Optima ipak nije toliko vrijedna iz nekoliko razloga. Naime, HT ovime ne spašava prije svega sebe, nego sve druge vjerovnike jer je riječ o predstečajnoj nagodbi koju nameće Zagrebačka banka kao najveći vjerovnik.
S druge strane, mogući kolaps Optima Telekoma vratio bi najveći dio korisnika upravo HT-u, a najviše bi izgubili vjerovnici koji gube mnogo uloženog novca i koji se u samom stečajnom postupku, ako do njega dođe, jednostavno ne bi imali od čega naplatiti.
Ono što je činjenica jest i da bi domaći telekomunikacijski regulator Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije kao što je to učinila i nakon preuzimanja Iskona i Optimu Telekom u svim segmentima u kojima je to i HT kao upravljač proglasila operaterom s pretežitom tržišnom snagom i na taj način regulirala i cijene i način ponašanja na tržištu.
To bi alternativcu Optimi Telekomu, trenutno drugom po veličini fiksnom telekom operateru, te novoj upravi znatno otežalo pridobivanje novih korisnika, upravljanje postojećim te u konačnici i sami proces restrukturiranja znatno usporilo. Pritom, naši izvori ističu kako to nikako ne znači da taj proces ne bi uspio zbog svih mogućih sinergijskih učinaka, te znanja novog menadžmenta koji bi funkcionirao pod kontrolom HT-a.