Vodeće zemlje prema DESI indeksu

Njanovije izvješće Europske komisije sklopljeno u DESI-u pokazuje kako su Finska, Švedska, Danska i Nizozemska vodeće su u ukupnom digitalnom učinku u EU. Odmah nakon toga slijede Malta, Irska i Estonija. Međunarodni indeks digitalne ekonomije i društva (I-DESI) pokazuje da su najbolje zemlje članice EU-a i svjetski lideri. Najveće ekonomije EU nisu digitalne predvodnice, što ukazuje da se brzina digitalne transformacije mora ubrzati kako bi EU uspješno ostvarila dvostruke digitalne i zelene transformacije. U posljednjih 5 godina Irska je postigla najznačajniji napredak, a slijede je Nizozemska, Malta i Španjolska. Te su države također uspješnije iznad prosjeka EU-a, mjereno ocjenom DESI.

Kako je pandemija imala značajan utjecaj na svaku od pet dimenzija koje DESI prati, rezultate 2020. trebalo bi čitati zajedno s brojnim mjerama koje su poduzele Komisija i države članice za upravljanje krizom i podršku oporavku. Države članice poduzele su mjere kako bi smanjile zarazu i podržale zdravstvene sustave, poput uvođenja aplikacija i platformi za olakšavanje telemedicine i koordiniranja resursa u zdravstvu.

Komisija je također poduzela mjere, poput izdavanja Preporuke o zajedničkom okviru alata Unije za uporabu tehnologije i podataka za borbu i omogućavanje izlaska iz krize, posebno na mobilnim aplikacijama i upotrebu anonimiziranih podataka u aplikacijama za praćenje. Tijelo europskih regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC), na zahtjev Komisije, započelo je nadzirati internetski promet kako bi izbjeglo zagušenje.

Indeks digitalne ekonomije i društva prati napredak postignut u državama članicama u 5 glavnih područja politike, a to su povezanost, digitalne vještine, korištenje interneta od strane pojedinaca, integracija digitalnih tehnologija od strane poduzeća i digitalnih javnih usluga.

Povezivanje se poboljšalo, ali treba učiniti više za rješavanje brzo rastućih potreba. Države članice rade na prenošenju novih pravila EU-a usvojenih 2018. godine u nacionalno zakonodavstvo s ciljem poticanja ulaganja u mreže visokog kapaciteta, fiksne i mobilne. 78% kućanstava imalo je pretplatu za fiksnu širokopojasnu vezu u 2019. godini u odnosu na 70% prije 5 godina, a 4G mreže pokrivaju gotovo cjelokupno europsko stanovništvo. Ali samo 17 država članica već je dodijelilo spektar u pionirskim opsezima 5G (5 zemalja više nego prošle godine). Finska, Njemačka, Mađarska i Italija najnaprednije su u 5G spremnosti. Širokopojasne mreže s fiksnim vrlo velikim kapacitetom dostupne su 44% domova u EU. Hrvatska je u 4G segmentu jako dobra, međutim još uvijek nemamo niti raspisane 5G frekvencijske spektre.

Potreban je veći napredak u digitalnim vještinama, posebice jer je koronavirusna kriza pokazala da su odgovarajuće digitalne vještine ključne da bi građani mogli pristupiti informacijama i uslugama. Veliki dio stanovništva u EU-u, njih 42%, još uvijek nema barem osnovne digitalne vještine. U 2018. godini oko 9,1 milijuna ljudi radilo je kao ICT stručnjaci u cijeloj EU, 1,6 milijuna više nego prije 4 godine. 64% velikih poduzeća i 56% MSP-a koji su tijekom 2018. godine zapošljavali ICT stručnjake izvijestili su da je radna mjesta za ICT stručnjake teško popuniti.

Iako je pandemija zabilježila nagli porast korištenja interneta, trend je bio prisutan već prije krize, jer je 85% ljudi koristilo internet najmanje jednom tjedno (u usporedbi sa 75% u 2014.). Korištenje videopoziva najviše je poraslo, sa 49% korisnika interneta u 2018. godini na 60% u 2019. godini. Internet bankarstvo i kupovina također su popularniji nego u prošlosti, a koristi ih 66% i 71% internet korisnika.

Poduzeća se sve više digitaliziraju, pri čemu velike tvrtke preuzimaju vodeću ulogu. 38,5% velikih tvrtki već se oslanja na napredne usluge u oblaku, a 32,7% izjavilo je da koristi veliku analizu podataka. Međutim, velika većina MSP-a još uvijek ne koristi ove digitalne tehnologije, jer samo 17% njih koristi usluge oblaka, a samo 12% analitiku velikih podataka. Što se tiče e-trgovine, samo 17,5% MSP-a je prodavalo proizvode ili usluge putem interneta u 2019. godini, nakon vrlo laganog povećanja za 1,4 postotna boda u odnosu na 2016. Za razliku od toga, 39% velikih poduzeća koristilo je internetsku prodaju u 2019. godini. Hrvatska je prvi vrhu kada je riječ o tome da pojedinci prodaju robu ili usluge online, a to se u vrijeme krize još povećalo.

Kako bi se potaknula e-trgovina, EU je dogovorila niz mjera u rasponu od ukidanja neopravdanih prekograničnih barijera i omogućavanja jeftinijih prekograničnih isporuka paketa do osiguranja zaštite mrežnih prava kupca i promicanja prekograničnog pristupa mrežnom sadržaju. Od prosinca 2018., potrošači i tvrtke imaju pravo pronalaziti najbolje internetske ponude diljem EU-a, a da pritom ne doživljavaju diskriminaciju na temelju svoje nacionalnosti ili prebivališta.

Konačno, postoji u porastu trend korištenja digitalnih javnih usluga na područjima e-uprave i e-zdravlja, što omogućava veću učinkovitost i uštedu za vlade i tvrtke, bolju transparentnost i veće sudjelovanje građana u političkom životu. 67% korisnika interneta koji su u 2019. godini predali obrasce svojoj javnoj administraciji koristi internetske kanale, što je u odnosu na 57% u 2014. godini, što pokazuje praktičnost korištenja usluga omogućenih IKT-om preko onih na papiru. Najbolji na ovom području su Estonija, Španjolska, Danska, Finska i Latvija. Hrvatska je ovdje tek malo ispod prosjeka EU, iako u ukupnoj digitalizaciji javne uprave još uvijek snažno zaostajemo i nalazimo se ukupno uzevši na dnu.