Institucije EU spremne suprotstaviti se dezinformacijama uoči izbora

Institucije EU-a igraju svoju ulogu u obrani europskih izbora od dezinformacija i manipulacije informacijama usmjerenih na europsku demokraciju. Čimbenici dezinformiranja unutar i izvan EU-a nastoje potkopati integritet izbornog procesa i povjerenje u demokratske procese te posijati podjele i polarizaciju u našim društvima.

Prema Eurobarometru, 81 posto građana EU-a slaže se da su vijesti ili informacije koje pogrešno prikazuju stvarnost ili su čak lažne problem za demokraciju. Institucije, vlasti, akteri civilnog društva i kontrolori činjenica otkrili su i razotkrili brojne pokušaje obmanjivanja birača manipuliranim informacijama u proteklim mjesecima. Čimbenici dezinformiranja plasirali su lažne informacije o tome kako glasovati, obeshrabrili su građane da glasaju ili su pokušali posijati podjele i polarizaciju uoči glasovanja otimanjem visokoprofilnih ili kontroverznih tema. Ponekad se ti pokušaji obmane sastoje od preplavljivanja informacijskog prostora obiljem lažnih i pogrešnih informacija, a sve kako bi se preotela javna rasprava.

Često su najviši političari i čelnici na meti kampanja manipuliranja informacijama. Nekoliko europskih politika često je meta dezinformacija: podrška Ukrajini, Europski zeleni dogovor i migracije. Akteri dezinformiranja također su koristili mreže lažnih računa kao i lažne medije ili medije koji se lažno predstavljaju kako bi manipulirali informacijskim okruženjem. Nedavno je istraživačko izvješće pod nazivom "Operation Overload" finske softverske tvrtke Check First dokumentiralo kako su sumnjivi računi kontaktirali više od 800 osoba koje provjeravaju činjenice i medije u više od 75 zemalja - kako bi ih preopteretili lažnim informacijama, iscrpili njihove resurse i pokušali ih uvjeriti da širiti lažne informacije putem razotkrivanja članaka.

Dok prijetnje postoje, postoje i kolektivni odgovori EU-a. Na temelju mandata političkog vodstva, institucije EU-a godinama se suočavaju s izazovom koji proizlazi iz manipulacije stranim informacijama i uplitanja, uključujući dezinformacije. Ti se napori odvijaju u bliskoj suradnji i koordinaciji između institucija i uz uključivanje širokog spektra drugih dionika, poput država članica EU-a, medija, osoba koje provjeravaju činjenice i civilnog društva radi razmjene uvida, razmjene iskustava i najboljih praksi, te koordinirati odgovore.

Budući da je predvodnik u rješavanju prijetnji povezanih s manipulacijom stranih informacija i ometanjem, EU blisko surađuje sa svojim istomišljenicima izvan EU-a putem foruma kao što je Mehanizam brzog odgovora G7, između ostalih. Kako bi povećao otpornost na pokušaje vanjskog uplitanja, EU je razvio namjenski skup alata za suzbijanje stranih manipulacija informacijama i uplitanja, uključujući skup alata u rasponu od situacijske svijesti i izgradnje otpornosti do zakonodavstva i diplomatskih poluga. Svi ti napori uvijek se odvijaju uz puno poštovanje temeljnih europskih vrijednosti, kao što su sloboda izražavanja i sloboda mišljenja.

Institucije EU-a promiču nekoliko aktivnosti, uključujući kampanje podizanja svijesti i inicijative za medijsku pismenost, kako bi povećale otpornost društva na dezinformacije i manipulaciju informacijama. U ovom su mandatu suzakonodavci usvojili važne zakone, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), Zakona o umjetnoj inteligenciji i Zakona o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja. Tijekom prošlog mandata, Posebni odbor Europskog parlamenta za strano uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, također je bacio pozornost na pitanje stranog uplitanja, uključujući dezinformacije, i preporučio da cijelo društvo odigra svoju ulogu, također kroz nezakonodavnim mjerama za njihovo rješavanje.