Linux s 25. kolovozom navršava 25 godina postojanja i tako nešto treba propisno obilježiti jer ipak je riječ o operativnom sustavu koji je uvelike promijenio svijet tehnologije. Rekli bismo, bez imalo zadrške, na bolje!
„Radim na besplatnom operativnom sustavu. To mi je hobi, neće biti ništa ozbiljno od toga. Ali, molio bih vas povratne informacije, kritiku, podršku, što popraviti, što ostaviti“, napisao je Finac Linus Torvalds na comp.os.minix, mali forum zajednice računalnih entuzijasta. Imao je tad 21 godinu i svakako mu nije bilo ni u primisli što će nastati iz cijele priče.
Ipak, dogodilo se nešto veliko. Jer, kad su ljudi vidjeli što Linux može, nisu željeli da ostane hobi jednog čovjeka, htjeli su pomoći da se sve skupa poboljša pa da Microsoft i Apple ne budu jedini na tržištu, jedini koji misle određivati u svijetu računalstva što i kako raditi. Upravo to bilo je potrebno, a stiglo je s razvojem interneta i pokazalo se punim pogotkom.
Inače, Linux je originalno razvijan za Intel 386 mikroprocesore, a danas podržava niz mikroprocesora i računarskih platformi. Upotrebljava se u u širokoj namjeni, od osobnih računala pa sve do superračunala i integriranih sustava kao što su mobilni uređaji. Objavljen pod GNU GPL licencom, što znači da je njegov izvorni kod dostupan svima. Svi GNU programi koji su također potrebni da bi cijeli sustav radio su također pod slobodnom licencom, a tako i mnogi drugi programi.
Treba znati da te 1991. Internet nije bio što i danas, koristio ga je malen broj ljudi i zato je sve skupa značajno. Ali, napredak je postignut i samo od 2005. i stvaranja Linux Foundation 13 500 developera iz 1300 kompanija diljem svijeta radilo je na operativnom sustavu. Objavila je to Linux Foundation zajedno s brojnim zanimljivostima i to sve možete pročitati ovdje.
Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRES CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Republike Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti. Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti.
Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova za prilagodbu klimatskim rizicima koji ugrožavaju opskrbu devet ključnih proizvoda u EU-u, stoji u PwC-ovu izvješću "Klimatski rizici za opskrbu sirovinama u EU-u".
Prošlo je sedam godina od uvođenja HDMI 2.1 standarda, a posljednji je put ažuriran prošle godine na verziju 2.1b, koja podržava propusnost do 48Gbps i rezolucije do 10K.
