Windows bazirana antivirusna zaštita naširoko je poznata i često se piše ili govori o testovima nad najboljim programima koji nam omogućavaju neometano surfanje Internetom. No i Linux ima svojih problema vezanih uz malware, samo što antivirusni programi zaduženi za zaštitu nisu prečesto toliko pouzdani, čak unatoč tome što postoje i oni Windows korisnicima poznatih proizvođača.
Razlika za Linux korisnike ipak je u tome da malware ovisi isključivo o ljudskoj greški. Dakle, ako se ne klika na sumnjive oglase, stranice i ne ostavljaju privatni podaci na nepoznatim i nesigurnim mjestima, problema neće biti. Ipak, ponekad nismo toliko koncentrirani pa bi nam aintivirusni program ipak trebao omogućiti potrebnu zaštitu.
Stoga, ako je Linux vaš izbor, zanimat će vas testovi 16 najpopularnijih alata za zaštitu na Internetu. A ono što treba napomenuti jest da ne postoji niti jedan program koji bi omogućio stopostotnu zaštitu i na Windows i Linux operativnom sustavu. Ali zato su neki blizu tome te imaju preko 95 posto. Što se tiče operativnih sustava pojedinačno, ima onih koji su postgli sto posto (Symantec - Windows; Kaspersky Endpoint - Linux).
Najbliže "stotki" su ESET NOD32 Antivirus for Linux Desktop, Kaspersky Anti-Virus for Linux File Server, AVG Server Edition for Linux, Avast File Server Security, Symantec Endpoint Protection Manager, Kaspersky Endpoint Security 8.0 for Linux i Sophos for Linux. Svi su između 95 i 99,8 posto (ESET i Kaspersky Anti-Virus).
Stoga, navedenih sedam najbolje je rješenje za zaštitu, dok ostatak baš i nije. Primjerice, F-Secure Linux Security, Bitdefender Antivirus Scanner for Unices, eScan Antivirus for Linux Desktop, G Data Client Security Business for Linux, Dr. Web Antivirus for Linux i McAfee VirusScan Enterprise for Linux su neka sredina pa opaze 70 do 95 posto malwarea, a najgori su F-Prot Antivirus for Linux (23 posto) i ClamAV (66,1 posto).
Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRES CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Republike Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti. Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti.
Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova za prilagodbu klimatskim rizicima koji ugrožavaju opskrbu devet ključnih proizvoda u EU-u, stoji u PwC-ovu izvješću "Klimatski rizici za opskrbu sirovinama u EU-u".
Prošlo je sedam godina od uvođenja HDMI 2.1 standarda, a posljednji je put ažuriran prošle godine na verziju 2.1b, koja podržava propusnost do 48Gbps i rezolucije do 10K.
