Rast gospodarstva na krilima digitalizacije

Rast gospodarstva moguće je bazirati na digitalizaciji i digitalnoj transformaciji, istaknuo je na otvaranju tradicionalnih Dana otvorenih integracija predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić i dodao da u svijetu i Europi se silno ulaže u digitalne tehnologije i transformaciju, pa i u susjedstvu, i ulaganja će biti još veća, a Hrvatska kao da zaobilazi taj trend, što nije dobro i krajnje je vrijeme za jaču suradnju svih u zemlji za digitalno doba.

Prema njegovim riječima King ICT-a je u prošloj godini dosegao prihode na razini 700 milijuna kuna uz rast u odnosu na godinu prije. Pritom je kompanija povećala i broj zaposlenih na 400.

"U Hrvatskoj upravljamo raznim procesima, ali nedovoljno i nismo spremni za promjene, koje se događaju htjeli mi to ili ne. Kada nas netko iz rejting agencija ili svjetskih financijskih institucija prikazuje kao loše u nekim oznakama na to kasno i nedovoljno reagiramo, za razliku od ideoloških pitanja u kojima smo uvijek prvi u reakcijama, i to je situacija različita od ostalih zemalja EU-a gdje su prvo posložili ekonomiju, a onda ideologiju. To se mora promijeniti, nije lako, ali digitalno doba i revolucija donosi brojne prednosti i moramo se ubrzati, upozorio je Barišić.

O stanju na tržištu u Europskoj uniji i to onom digitalnom na Kingovoj konferenciji govorila je Irina Orssich, analitičarka ureda za digitalnu transformaciju pri Europskoj komisiji, koja je istaknula da da digitalizacija radikalno mijenja ekonomiju i društvo te da će uslijed toga, prema prognozama, europska proizvodnja do 2030. porasti 15 do 20 posto, a oko 90 posto svih poslova tražit će nekakve digitalne vještine.

"Digitalne vještine su iznimno važne za digitalno-tehnološku revoluciju koja je već tu, a prosjek u EU je da 35 posto stanovnika nema tih vještina, dok je u Hrvatskoj to nešto više od 40 posto. Područja poput zdravstva i automatizirane vožnje to već koriste, a dobro bi došlo digitalno zdravstvo i na hrvatskim otocima, kao i digitalna poljoprivreda, koja primjerice može pospješiti proizvodnju rajčica u Hrvatskoj“, istaknula je Orssich. Uz to, prema njezinim riječima Europska komisija već je sada pokreula razne incijative i to njih 46 koje obuhvaćaju najrazličitija područja i kojima je cilj osigurati jedinstveno digitalno tržište. Među njima se nalaze područja kao što su roaming, porezi na e-trgovinu, kibernetička sigurnost, geo blocking, ali i zaštita osobnih podataka.

Iako novi DESI indeks izlazi tek za mjesec i par dana, ona je otkrila neke detalje iz najnovijeg izvješća, ali i ponovila neke prilično poražavajuće podatke. Prema DESI index (Digital economy and society index) Hrvatske se pomaknula za dva mjesta i to s 24 iz 2016. godine na 22. mjesto u 2017. godini u odnosu na svih 28. članica. Zanimljivo je da i dalje hrvatski građani više koriste internet od EU prosjeka, ali i da je na zadnjem mjestu po internetskoj povezivosti i pokrivenosti, koja je trenutno 34 posto, što znači 26. mjesto od 28 članica.

Prema njezinim riječima posebno je poražavajuće da imamo najskuplji brzi pristup internetu ako se u obzir uzima plaća odnosno prihodi stanovništva te da smo napredovali samo 2 posto po pristupnim internetskim brzinama.