Virtualni svijet uistinu jest divan, ali nije siguran i svako malo čujemo o nekom većem napadu, krađi identiteta, materijalnoj šteti značajnih razmjera... Najčešće se to događa nakon što korisnika trikom cyber kriminalci navedu da klikne na nešto što djeluje legitimno, a zapravo nije ni izbliza takvo.
Greška je to koja se može svima dogoditi, ali ako znate što je SSL (Secure Sockets Layer) lako možete izbjeći probleme unaprijed. Jer, SSL je zapravo autorizacija koju dobije samo legitimna web stranica. Primjerice, kad ste na stranici banke koju koristite i ulazite na svoj račun, vidjet ćete posebnu zelenu boju kraj adrese banke - to je SSL. Naravno, ovo je pojednostavljeno, a kroz tekst ćemo ući malo u dubinu.
Ukratko, SSL omogućava sigurnu komunikaciju između dvije strane jer riječ je o metodi kriptiranja web prometa, kojom se sprečava osobama kojima to nije namjenjeno pristup do web paketa. Još točnije, SSL osigurava sigurno slanje povjerljivih podataka putem weba. Na jednoj ste vi, na drugoj je ono što vam treba i čemu možete pristupiti samo i samo ako unesete potrebne podatke, koje imate samo vi. Bankovni račun najbolji je primjer jer da biste mu pristupili morate osim broja kartice znati i PIN, morate imati token i na taj način dokazati da ste to uistinu vi.
Same SSL certifikate izdaju certifikacijske kuće, tzv. Certificate Authority (CA), a svaki od njih poziva se preko "https", a ne "http" protokola. To znači da su podaci "između dvije strane" kriptirani. Također, osim enkripcije podataka, neki SSL certifikati omogućuju posjetitelju web stranica da provjeri tko je vlasnik web stranice, odnosno za koju je tvrtku certifikat izdan. Time se posjetitelju stranica ulijeva dodatno povjerenje.
Zato danas sve vodeće stranice na svijetu imaju SSL zaštitu, što možete vidjeti u samoj adresi. I to je ono što vas u konačnici može zaštititi. Ako ne vidite taj famozni "https", odmah morate pobuditi sumnju, posebno ako je riječ o stranici na kojoj biste trebali ostaviti neke privatne podatke...
Nova studija Juniper Researcha otkrila je da će broj provjera digitalne osobne iskaznice dosegnuti 86 milijardi u 2025., porast sa 75 milijardi u 2024. Time se održava trend iz prethodne godine kada je rast dosegao 16 posto.
Prema podacima Omdie, online potrošnja potrošača dosegnut će 4,4 bilijuna dolara u 2025. godini, pri čemu će SAD pridonijeti 1,4 bilijuna dolara. Do 2029. godine, ta će se cifra povećati na 6,6 bilijuna dolara, s američkim udjelom od 2 bilijuna dolara.
Dva spektakularna gola Declana Ricea iz slobodnjaka dodatno su rasplamsali interes za završnicu UEFA Lige prvaka. Mogu li genijalci u Barceloninom dresu nakon rapsodije protiv Borussie ići do kraja?